Pretpostavka je da svi ljudi tragaju za srećom i zadovoljstvom, u nastojanju da izbjegnu bol. Međutim, kako objasniti činjenicu da je nezanemarljiv broj ljudi hronično nesrećan i depresivan? Čak i kada se ukaže prilikia za poboljšanje u životu, mnogi nisu u stanju da se ’odreknu’ kukanja i negativne perspektive.
Kako objašnjava neuropsihijatar David Sack, postoji nekoliko mogućih objašnjenja za ’zavisnost od nezadovoljstva’:
1. Duboko ukorijenjena nesigurnost ili nedostatak samopoštovanja, kod nekih ljudi može izazvati osjećaj da ne zaslužuju sreću.
2. Ljudi koji su odrasli sa roditeljima čiji stil vaspitanja odlikuju prekomjerna disciplina i nerealna očekivanja, možda su naučili da izjednače nesreću sa ljubavlju i uspjehom.
3. Dugotrajna životna borba sa traumama ili negativnim iskustvima, može podstaći nesvjesnu želju kod čovjeka da se uporno vraća na status quo nezadovoljstva
3. Ljudi koji djeluju kao da im je ’udobno’ u svom nezadovoljstvu, moguće je da pate od osnovnog poremećaja mentalnog zdravlja
4. Zbog odluke ili iskustva iz prošlosti, neke ljude obuzimaju osjećaj krivice i kajanja, koji ne mogu da savladaju. Umjesto savladavanja, biraju da ’kažnjavaju’ sebe ili druge.
5. Mnogi ljudi se plaše da osjećaju radost, jer pozitivna osjećanja mogu biti ’okidač’ za razočarenje.
6. Perspektiva sreće predstavlja strah od nepoznatog za one koji nikada nisu osjetili ništa osim nezadovoljstva
7. Nezadovoljstvo može postati motiv da ljudi rade više, promijene posao, hrane se zdravije i provode više vremena sa porodicom i prijateljima, ili da se zaštite od neprijatne situacije.
8. Ljudi koji preuzimaju ’svjetske’ i tuđe probleme na sebe, osjećaju nezadovoljstvo, jer ne mogu da utiču na mnoštvo negativnih stvari koje se dešavaju, ali ni da se posvete svojoj ličnoj sreći.
Postoji i teorija da ljudi vole negativna osjećanja. Eduardo Andrade i Joel Cohen sproveli su studiju koja je uključivala i pitanje: Zašto ljudi uživaju gledajući horor filmove?, i zaključili su da su mnogi gledaoci srećni da budu nesrećni. Ljudi, u ovom slučaju, u isto vrijeme proživljavaju negativne i pozitivne emocije, što znači da ne osjećaju samo ’odahnuće’ nakon što prođe ’prijetnja’ u filmu, već i uživaju da budu uplašeni. Ova teorija, kako navode Andrade i Cohen, može objasniti zašto ljude privlače ekstremni sportovi ili druge rizične aktivnosti koje izazivaju strah i gađenje.
Kako da prepoznate da li ste hronično nesrećni? Ovo su neke od karakteristika tog osećaja:
1. Kada život postane ’previše dobar’, tražite razloge da budete nesrećni.
2. Igrate na ’kartu žrtve’ i često krivite druge, umjesto da preuzmete odgovornost za svoje izbore.
3. Takmičite se sa prijateljima i kolegama da vidite kome je teže u životu.
4. Imate poteškoće da postavite i dosegnete ciljeve, ili suprotno – ostvarujete ciljeve samo da biste sebi dokazali da ne uživate u tom uspjehu
5. Borite se da se povratite od onih situacija u kojima stvari nisu išle tokom kojim ste očekivali.
6. Kompulsivno upražnjavate drogu, alkohol, hranu, kao i druge vrste ’zaraznog’ ponašanja.
7. Ne brinete dovoljno o svojim osnovnim potrebama: zdravlju i ishranu, vježbanju, spavanju.
8. Osjećate se zarobljeno u svojim emocijama i nemoćno da ih promijenite.
9. Osjećate nezadovoljstvo čak i kada je u vašem životu sve u redu.
10. Imate dramatične ljubavne odnose koji vas ne ispunjavaju.
SAVJET: Sreća je komplikovana, neki je pronalaze u mali stvarima, a neki imaju sve što požele i opet su nesrećni. Osjećaj zadovoljstva je povezan sa mnogim okolnostima na koje nemate uvjek uticaj, ali on, prije svega, dolazi iz ličnog iskustva i doživljaja. Potrudite se da pronađete sreću tamo gdje mislite da je nikada ne biste pronašli, jer je upornost u tom slučaju neprocjenjiva. Na taj način, ubijedićete sebe da možete uvjek biti zadovoljni, nekada manje, nekada više, ali zasigurno ne hronično nesrećni, jer ne postoji ništa toliko loše u vašem životu što vas tjera da se stalno osjećate potišteno.
