Ruski naftni gigant Rosnjeft smanjio je proizvodnju nafte, navodeći kao razlog kontinuirani pad cijena tog energenta. U saopštenju Rosnjefta se navodi da je kompanija smanjila dnevnu proizvodnju za 25.000 barela zbog tržišnih uslova, javlja agencija Frans pres, i dodaje da ovakvo sniženje nije pomoglo podizanju cijena nafte na globalnim tržištima sirovina.
Najnovije saopštenje Rosnjefta dolazi posle sastanka izvršnog direktora kompanije Igora Sečina u Beču sa zvaničnicima iz Meksika i iz članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), Saudijske Arabije i Venecuele, što je samo uvod u ključni sastanak OPEK-a koji se održava sjutra.
Terminske cijene nafte su danas različite, usljed spekulacija da će OPEK na ovonedeljnom sastanku zadržati aktuelni nivo proizvodnje uprkos prekomjernim globalnim zalihama.
Barel američke “lake” nafte (WTI) za isporuku u januaru pojeftinio je na merkantilnoj berzi u Njujorku dva centa na 74,07 dolara, dok je barel sjevernomorske nafte tipa “brent” za januarsku isporuku na tržištu u Londonu poskupio devet centi na 78,42 dolara, prenosi agencija Frans pres.
Cijene nafte su od juna pale za 30 odsto kao posledica obimnih zaliha, jakog dolara i zabrinutosti oko pada tražnje energenata u globalnoj privredi.
“U ovom trenutku, ishod zasedanja OPEK-a je neočekivan. Poslije sastanka pojedinih članica OPEK-a i Rusije, koji nije rezultirao nikakvim konkretnim mjerama u pogledu smanjenja proizvodnje, cene nafte su se našle pod pritiskom”, izjavio je analitičar singapurske kompanije “Filip fjučers”, Danijel Ang.
Članice naftnog kartela i Rusija održali su juče razgovore uoči ključnog zasijedanja OPEK-a u četvrtak. Posle sastanka, venecuelanski ministar spoljnih poslova, Rafael Ramires, poručio je da su sve strane mišljenja da aktuelna cijena nafte “nije dobra”.
Sjutrašnji sastanak OPEK-a jedan je od najvažnijih za tu organizaciju u posljednjih nekoliko godina, budući da su zemlje-proizvođači nafte pod sve većim pritiskom da smanje proizvodnju zbog pada cijena nafte. Cijene sirove nafte su od juna pale za 30 odsto, na četvorogodišnji minimum, kao posljedica obimnih zaliha, jakog dolara i zabrinutosti oko pada tražnje energenata u globalnoj privredi.
