U videu koji je osmislila i objavila organizacija The School of Life na svom službenom profilu na YouTubeu možemo vidjeti ključne faktore koji, po njima, utječu na to hoće li neka država biti bogata ili siromašna.
U svijetu postoji 196 država. Čak njih 25 je jako bogato te njihov prosječni stanovnik raspolaže s preko 80 hiljada eura godišnje.
Na svijetu takođe postoji i 20 jako siromašnih država (19 afričkih zemalja i Afganistan), u kojima prosječni stanovnik raspolaže s manje od 800 eura godišnje, što znači da dnevno na raspolaganju otprilike ima 2,5 eura.
Bogatstvo nije ključan faktor za proces razvijanja država te danas, u pravilu, sve države prolaze kroz taj proces, no kod siromašnih zemalja on teče jako sporo. Na primjer, Zimbabve će svojim trenutnim tempom razvoja dostići standard bogatih država tek za 2722 godine.
No, koji su to ključni faktori koji države karakteriziraju kao napredne, bogate i razvijene, a koji su oni koji ih čine zaostalima, siromašnima ili, u najboljem slučaju, zemljama u razvoju?
Tri ključna faktora su: institucije, kultura i geografija.
Bogate zemlje, na primjer Danska, Novi Zeland, Švedska, Norveška, Njemačka, Velika Britanija, Island i druge, gotovo da i nemaju korupcije, dok su najkoruptivnije zemlje u svijetu ujedno i one najsiromašnije. Somalija, Sirija, Libija, Sudan, Irak, Sjeverna Koreja i Kambodža samo su neke od njih, a njihov problem s korupcijom utječe na kvalitetu zdravstva, školstva i ostalih institucija u državi.
Prema The School of Life čini se kako su najuspješnije upravo one zemlje koje odvajaju religiju od države i čiji stanovnici u prosjeku nisu toliko religiozni. Izuzetak je jedino SAD u kojem religija nije “usporila” ekonomski razvoj. Takođe, najsiromašnije zemlje su ujedno i one najreligioznije.
Treći faktor je geografski položaj zemalja te su one najsiromašnije smještene u predjelima s tropskom klimom.
Uslovi za život u takvoj klimi su dakako daleko teži, a oni utječu i na lošiji razvoj agrokulture zbog manje plodnog tla, prenosi Index.
Osim toga, problemi dolaze i od nastanka tropskih bolesti, a visoke temperature pogoduju razvoju virusa i bakterija.
Na primjer, države čije se temperature tokom jesenjih mjeseci spuštaju ispod 16 Celzijevih stepeni, smatraju se klimatski najpogodnijima za život.
https://www.youtube.com/watch?v=9-4V3HR696k
