Preduzetnici su putem portala “Bez barijera – Da posao ne stoji” prijavili 124 barijere, koje su svrstane u osam kategorija, koje obuhvataju: neadekvatnu zakonsku regulativu, visoke takse, neefikasnu administraciju, finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, različita ograničenja u poslovanju, sivu ekonomiju, neadekvatnu inspekcijsku kontrolu i komplikovane i nejasne procedure, pokazali su rezultati kampanje predstavljeni danas u Podgorici.Tokom kampanje “Bez barijera – Da posao ne stoji” od novembra 2015. do marta 2016. godine, privrednici iz svih krajeva Crne Gore su ukazivali na barijere sa kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju i predlagali rješenja za unapređenje poslovnog ambijenta.
Na konferenciji za medije, koja je održana danas u Eko zgradi Ujedinjenih nacija, predstavljeni su rezultati kampanje, kao i Izvještaj o biznis barijerama identifikovanim tokom javnog dijaloga, a koji će biti upućen na razmatranje Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi. Savjet će, u saradnji sa Vladom Crne Gore, u okvirima svojih nadležnosti, preporučiti realizaciju adekvatnih mjera.
Preduzetnici su putem portala www.bezbarijera.me prijavili ukupno 124 barijere, koje su svrstane u osam kategorija, koje obuhvataju: neadekvatnu zakonsku regulativu, visoke takse, neefikasnu administraciju, finansijska ograničenja u pokretanju i vođenju biznisa, različita ograničenja u poslovanju, sivu ekonomiju, neadekvatnu inspekcijsku kontrolu i komplikovane i nejasne procedure.
“Nema sumnje da su zakoni, pravila, uredbe i propisi neophodni. Oni štite potrošače, poslodavce i zaposlene, ali i cjelokupno uređenje, pomažući izgradnju boljeg i pravednijeg društva. Iako im je to primarna svrha, isti ti propisi, zajedno sa institucijama i inspekcijama koje ih primjenjuju, vremenom se usložnjavaju, što može da ometa poslovanje privrednika i da ide nauštrb crnogorske ekonomije. Građani često odustaju od svojih biznis ideja kada se suoče sa nizom propisa koji ih sprečavaju da ih sprovedu u djelo ili da efikasno funkcionišu. Najbolji način da se spriječi ovakav trend je da se pruži šansa ljudima da sami pronađu najbolja rješenja za izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu“, istakla je Fiona Mekluni, stalna predstavnica UNDP i koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori.
Britanski ambasador u Podgorici Ian Viting naglasio je da će ambasada nastaviti da podržava ovaj projekat i u narednih godinu dana.
“Krajnji cilj ovog projekta je da Vlada Crne Gore, jedinice lokalne samouprave i druge nadležne institucije preduzmu konkretne korake koji će, gdje je to moguće, eliminisati uočene nedostatke u regulativi i administrativnim procedurama. Ovo nije nimalo lak posao, a posebno je težak za državnu administraciju, koja, kao i svaka administracija, lako i prirodno usvaja nove propise, ali se vrlo teško odriče postojećih. Ipak, ovaj napor je nužan, jer proizvodi opipljivu ekonomsku korist i, na kraju krajeva, nova radna mjesta i bolji život za naše sugrađane“, rekao je ambasador Viting.
Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Bojana Bošković kazala je da je projekat imao za cilj da pokrene javni dijalog putem kojeg građani, poslovna i akademska zajednica, nevladine organizacije i ukupna zainteresovana javnost imaju mogućnost da ukažu državnoj i lokalnoj administraciji na probleme sa kojima se građani i poslovni subjekti u Crnoj Gori susrijeću u ostvarivanju svojih prava i obavljanju poslovnih aktivnosti.
“Ono što je karakteristično jeste da je u okviru projekta omogućeno zainteresovanoj javnosti da predloži načine za unapređenje kvaliteta, efikasnosti i dostupnosti javnih usluga i samim tim utiče na stvaranje boljeg i stimulativnijeg poslovnog ambijenta, čime se u krajnoj liniji sužava prostor za sivu ekonomiju“, istakla Bošković.
Predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore UPCG Svetlana Vuksanović potvrdila je opredjeljenje UPCG za aktivnu podršku kreatorima politika i donosiocima odluka u procesima izgradnje podsticajnog biznis okruženja koje će omogućiti opstanak i dalji razvoj poslovanja preduzeća, održivost javnih finansija, očuvanje položaja i standarda zaposlenih i otvaranje novih radnih mjesta.
“Kampanju izdvaja činjenica da je ostvaren konstruktivan i otvoren dijalog između države i realnog sektora. Najbolji primjer za to su četiri okrugla stola koja su održana u Podgorici, Bijelom Polju, Baru i Kotoru, a na kojima su razgovarali predstavnici privrede i države. Sa ovih okruglih stolova upućene su jasne poruke i smjernice za lakše poslovanje, primjenjive u svim lokalnim samoupravama“, naglasila je Svetlana Vuksanović.
