Zakon o izvršenju i obezbjeđenju, čija primjena je počela u aprilu, već mjesecima i građanima i bankama predstavlja problem za koji rješenje nije ni na vidiku. Ovim zakonom u sistem su uvedeni javni izvršitelji, koji bankama dostavljaju rješenja o prinudnoj naplati dugova fizičkih lica koji su veći od 50 eura.
Usljed tehničke nepripremljenosti bankarskog sektora zakon nije mogao naići na punu primjenu, pa su, umjesto skidanja sa računa iznosa koj i fizičko lice duguje, banke bile primorane da blokiraju cjelokupne iznose na računima.
Zakonodavci koji nijesu sarađivali sa bankama koje bi taj zakon sprovodile doveli su građane u situaciju da danima nemaju pristup sredstvima na računu, nezavisno od toga da li se u međuvremenu izvrši uplata, pišu današnje Dnevne novine.
Proces neprecizno pravno definisan
Rade Prelević iz NVO Institut za finansijsko savjetovanje rekao je DN da se broj problema banaka sa pojavom izvršitelja uvišestručio.
“Čitav proces blokade računa fizičkih lica je nedovolj no precizno pravno definisan, tako da skoro sve banke primjenjuju različite procedure. Ovo znači da se može desiti da je neko fizičko lice u jednoj banci blokirano, dok u drugoj može da raspolaže svojim sredstvima”, naveo je Prelević.
On je naglasio da ne postoji jedinstvena baza podataka, već da svaka banka prima pojedinačno rješenja i pokušava da napravi sopstvenu bazu podataka, ukazujući da postoji mogućnost da neka banka ne primi rješenje, ali da primi obustavu po tom rješenju.
“Banke nemaju softversko rješenje za čitav proces blokade i deblokade računa, pa se veliki dio posla obavlja ručno, što za posljedicu ima povećan operativni rizik od eventualne greške”, kazao je sagovornik DN.
Prema njegovim riječima, veoma je mali broj banaka čiji zaposleni u opisu poslova ima samo blokadu računa fizičkih lica, jer za banku je ovo nekomercijalni posao koji joj predstavlja samo trošak.
Porast broja rješenja otezao rad
“Sa početkom rada javnih izvršitelja rapidno je porastao i broj rješenja. Sa jedne strane, povjerioci su u njima prepoznali nekog ko će za njih veoma uspješno raditi naplatu potraživanja, a sa druge strane, zbog njihovih prihoda, u cilju im je što efikasniji rad. Upravo taj porast broja rješenja je ono što bankama najviše otežava rad”, precizirao je Prelević.
Posebno je naglasio da ukoliko klijent u više banaka ima više nego dovoljno sredstava za izmirenje svojih obaveza, postoji mogućnost da će biti u “pretplati” po rješenju.
“Banka je dužna da za deblokadu računa dobija zvaničnu potvrdu, što u ovakvom stanju stvari može da potraje i nekoliko dana od izmirenja obaveza. To, sa razlogom, izaziva nezadovoljstvo klijenata”, istakao je Prelević.
Šta bi moglo da bude rješenje problema
Upitane što bi bilo konkretno rješenje ovog problema, banke bi, prema njegovom vjerovanju, predložile da se napravi sistem poput onog za blokadu računa pravnih lica, koji funkcioniše veoma dobro.
“To znači da se na jednom mjestu primaju sva rješenja odakle bi se inicirale transakcije i delegirale promjene statusa računa fizičkih lica. Za to je vjerovatno potrebno dosta vremena”, dodao je on. Podsjećanja radi, Institut za finansijsko savjetovanje je u maju ove godine održao seminar na ovu temu, prilikom koj eg se pokušalo doći do odgovora koji su u tom trenutku bili aktuelni.
“Trenutna situacija nameće novo aktiviranje po ovom pitanju. Prvi korak naše NVO će biti da pokuša da poveže banke i izvršitelj e i na taj način ubrza komunikaciju između njih. Tu prije svega mislim, ukoliko je moguće, na slanje odgovora izvršiteljima i slanje obustava bankama. Sljedećikorak bi bio pomoć bankama sa centralizacijom podataka, gdje bismo, ako naiđemo na njihov afirmativan odgovor, pokušali da napravimo centralizovanu bazu podataka i dalje u dogovoru sa njima dnevno, nedjeljno ili mjesečno je ažurirali”, najavio je on.
Na taj način banke bi najviše dobile na vremenu, a bazu bi prilagođavali softverskim bankarskim rješenjima, zaključio je Prelević.
“Banke nemaju softversko rješenje za čitav proces blokade i deblokade računa, pa se veliki dio posla obavlja ručno, što za posljedicu ima povećan operativni rizik od eventualne greške”
