Centralna banka (CBCG) procijenila je da postoji rizik da dođe do raskida ugovora sa nikšićkim Unipromom koji je kupio Kombinat aluminijuma (KAP) ako ta firma ne izmiri obaveze koje ima prema stečajnoj upravi fabrike.
U preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike za narednu godinu, u koje „Vijesti” imaju uvid, označeno je da taj rizik ide uzlaznom putanjom.
„Vlada treba da zauzme stav po pitanju ispunjenja obaveza od strane Uniproma i da dobije čvrste garancije da će budući investitor zaista investirati”, istakla je CBCG.
Monetarna vlast objašnjava da je uslov opstanka KAP-a modernizacija proizvodne opreme i tehnologije kako bi se dobio efikasan proizvod koji zadovoljava standarde i koji je cjenovno konkurentan na međunarodnom tržištu. Za opstanak je uslov i rješavanje pitanja snabdijevanja fabrike strujom.
Uniprom Veselina Pejovića od polovine jula rukovodi KAP-om u stečaju i za svoj račun prodaje metal, a za fabriku treba da uplati ukupno 28 miliona eura. Kad je preuzeo fabriku, Pejović je tražio da mu se prolongira rok od dva mjeseca za uplati novac zbog sudskog postupka na Kipru kojim je na zahtjev bivšeg ruskog vlasnika CEAC-a, presuđeno da se obustavi prodaja fabrike.
Uniprom je krajem septembra uplatio četiri miliona eura, a stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić tada mu je produžio ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i dao rok od šest mjeseci godine da uplati preostalih 24 miliona.
Rok je prolongiran jer bi država i stečajna uprava trebalo da KAP i Uniprom oslobode sudskih sporova i predaju mu imovinu u punoj svojini.
Iz Uniproma su odredili da će 24 miliona, za koje su ponudili samo garancije poslovnog partnera iz firme Metal Investments Limited (MLD), uplatiti ukoliko imovina koju kupuju bude oslobođena svih tereta i bojazni od nepovoljnih ishoda sudskih sporova u zemlji i inostranstvu.
Uniprom nema bankarsku garanciju izdatu od renomirane BNP Paribas banke na 24 miliona eura, već uslovnu od partnerske firme MLD koja se poziva na tu banku. MLD je prilično nepoznata firma sa sjedištem u Londonu od koje KAP, odnosno Uniprom, sada kupuje sirovine neophodne za proizvodnju aluminijuma.
CBCG je istakla da Vlada treba da se povuče iz metalskog sektora i da ga prepusti privatnom sektoru.
Navela je da je u posljednjih šest godina značajno smanjeno učešće proizvodnje osnovnih metala u ukupnoj industriji, sa 41,3 odsto 2008. na svega 12 odsto u 2013. godini.
“Pad je prije svega rezultat nedovoljne i nerentabilne proizvodnje u KAP-u. To je bilo izazvano nizom faktora (globalna kriza, cijena aluminijuma na svjetskom tržištu, izbor lošeg strateškog partnera, višak zaposlenih, visoki troškovi proizvodnje, zastarjela oprema …)” objasnili su u CBCG.
Tužbe MNSS-a i CEAC-a protiv države su rizik koji je rastući
CBCG navodi da postoji rizik ugrožavanja reputacije zemlje i investicionog ambijenta zbog neriješenih problema sa bivšim strateškim investitorima u metalskoj industriji. I taj rizik je označen kao rastući. Bivši Vladini partneri u Željezari i KAP-u MNSS i CEAC podnijeli su tužbe kojima traže naknadu štete.
Dodaje da treba tražiti rješenje za obnavljanje poslovne aktivnosti u Rudnicima boksita, kao i pronalaženje što kvalitetnijeg strateškog investitora.
„Boksiti su firma koja je ranije bila povezana sa KAP-om, a može biti i u budućnosti”, ocijenjeno je u CBCG.
Kasne investicije u energetici
CBCG je procijenila da u sektoru enertetike postoji rizik kašnjenja u realizaciji novih kapitalnih investicija i revitalizacije postojećih ključnih nosilaca proizvodnje električne energije. Taj rizik je označen rastućim.
Prepruka je da ključni prioritet treba da bude izgradnja novih kapaciteta.
“Crna Gora ima značajan hidropotencijal, mogućnosti za izgradnju novog bloka Termoelektrane. Treba privući renomirane investitore projektima kao što su izgradnja velikih hidroelektrana, termoelektrana i visokonaponskog konektivnog podmorskog kabla”, smatraju u CBCG.
Predložili su da se naprave 90-dnevne zalihe naftnih derivata u skladu sa energetskom politikom EU. Preporučuju i da se nastavi istraživanje nafte i gasa u podmorju. “Razmotriti mogućnosti sprovođenja gasifikacije Jadransko-jonskim gasovodom u skladu sa prioritetima EP 2011, s obzirom na to da je izgradnja ‘Južnog toka’ obustavljena”, stav je monetarne vlasti.
