Šta se sve u svijetu iznajmljuje?

Automobili, bicikli, stanovi, maturske haljine i čak daske za surfovanje. To su samo neke od stvari koje mogu direktno da se iznajme od njihovih vlasnika. Vrijednost tzv. ekonomije razmjene nedavno je procijenjena na 26 milijardi dolara. Internet olakšava takvu vrstu trgovine, nudeći bezbjedan sistem plaćanja, fotografije, ocjene korisnika i čak prilike za povezivanje.

Sa više od milijardu automobila u svijetu, kompanija „RelayRides“ pomaže vlasnicima da iskoriste svoja vozila. Anas Kasavat je ovog mjeseca zaradio više od hiljadu dolara, javlja Voice Of America.

„Uvijek sam se pitao zašto ne mogu da iznajmim nekom svoj automobil. Bilo je teško naći pravo osiguranje i niko nije želio to da uradi. Tako da je ‘RelayRides’ na kraju bio pravi izbor“, kaže on.

Bezbjednost je glavni povod za zabrinutost u takozvanoj ekonomiji razmjene. Polisa osiguranja od milion dolara, koju nudi „RelayRides“, međutim pomaže da se izgradi povjerenje potrošača. Zbog jedinstvenog inventara, koji čine električna, luksuzna i vozila sa mjenjačem, ta kompanija predstavlja veoma oštru konkurenciju tradicionalnim firmama za iznajmljivanje automobila. Njene usluge su takođe 35 odsto jeftinije u velikim gradovima. Ekonomija je samo jedan od razloga zbog kojih se ljudi odlučuju na ovakve vrste usluga, kaže Andre Hadad, izvršni direktor „RelayRidesa“.
„Veliki broj ljudi je oprezan u pogledu uticaja koji imaju na društvo, životnu sredinu. Kada bi samo uzeli u obzir koliko ima automobila koji bi mogli da budu bolje iskorišteni, postojala bi manja potreba za većim brojem vozila. To takođe motiviše veliki broj naših korisnika da iznajmljuju svoje automobile preko ‘RelayRidesa’“, navodi on.

Derin Svonson iznajmljuje svoje bicikle na veb-sajtu „Spinlister“. To radi zbog povezivanja sa drugim ljudima i osjećaja zajedništva.
„Sviđa mi se ideja da sa drugima dijelim svoje stvari. Imam tri ili četiri bicikla koja ne koristim stalno, tako da sam pomislio da bi to bio dobar povod da upoznam druge ljude i sa njima podijelim ono što imam“, objašnjava on.
Za Endrjua Bejtija, koji je zadužen za marketing u „Spinlisteru“, ekonomija razmjene znači povezivanje ljudi koji slično razmišljaju i imaju istu strast.
„To vidim svugdje. Sada smo aktivni u 66 zemalja. Mogu da odem u Bangladeš i nađem ljude koji imaju isti stav prema biciklizmu kao i ja“, tvrdi on.

Kada Svonsonov bicikl nije vraćen na vrijeme, on je bio zadovoljan reakcijom „Spinlistera“.
„Bili su veoma dobri, dali su mi novac i odmah su reagovali. Jedan od mogućih razloga za to je što je još riječ o prilično maloj kompaniji, zbog čega mnogo više obraćaju pažnju na vas“, kaže on.
Prema nezavisnom istraživanju javnog mnjenja, koje je naručio „Spinlister“, samo četiri odsto Amerikanaca koristi čak i najpopularnije servise za razmjenu.

„To uopšte nije kritična masa. Mislim da će u narednih deset godina, u okviru ekonomije razmjene, opstati one kompanije koje se fokusiraju na potrošače i koje brinu o tome da su obje strane zadovoljne“, smatra Svonson.
Zasad, biciklisti i vozači u Njujorku mogu da uživaju u lakoći i pristupačnosti ovake vrste razmjene. Međutim, sa daljim razvojem, taj sektor vjerovatno će se suočiti sa određenim izazovima u pogledu tehnologije i usluga koje pruža.

Slični Članci