Nevjerovatan je podatak da je čak 83 posto Amerikanaca pod stresom zbog posla. A sigurno nije puno drukčije ni na Starom kontinentu. Istraživanja Američkog psihološkog društva, pak, tvrde kako stres jako doslovno utiče na sve ssteme u našem tijelu. Sa sigurnošću možemo tvrditi kako je stres zbog posla epidemija današnjice.
Zaposleni i poslodavci trebali bi se potruditi da bolje razumiju odakle stres dolazi i kako utiče na njihovo zdravlje kako bi kreirali strategiju za poboljšanje situacije.
Razlozi su brojni. Kod nekih je stres rezultat osjećaja da su lako zamjenjivijeftinijom radnom snagom. Neki smatraju da su kompanije koncentrisane isključivo na kratkoročne kvartalne rezultate, umjesto na dugoročne. Povremeno, zaposleni smatraju da im je jedina šansa za penzionisanjem ulaganje životnih ušteđevina u ‘mutne’ poslove.
Što je po tom pitanju uopšte moguće napraviti? Komunikacija je dobra za početak, ali istraživanja pokazuju da je najbolje započeti s problemom disbalansa privatnog i poslovnog života te problemom premalog broja osoblja. Dopuštanje uzimanja dodatnog slobodnog vremena u slučaju bolesti takođe je dobar korak naprijed.
Odakle god počnete, smanjenje nivoa stresa u kancelariji je vrijedno toga. Zaposleni će biti angažovaniji i produktivniji. Osim toga, sigurno će biti manje bolesni, stoga ćete tako dugoročno smanjiti sate bolovanja. Prema istraživanjima, zaposleni koji su pod stresom odsutni su u prosjeku 16 sati godišnje, za razliku od 10 sati koliko su odsutni oni koji nisu ili su neznatno pod stresom.
