Investitori su pretrpjeli gubitke od najmanje 150 milijardi dolara na obveznicama naftnih i gasnih kompanija, usljed strahovanja od talasa bankrota u SAD-u i tržištima u usponu podstaknutih padom cijena sirove nafte od ljeta 2014.
Prema analizi londonskog Fajnenšel Tajmsa, 300 najvećih naftnih i gasnih kompanija u svijetu takođe je registrovalo pad tržišne vrijednosti akcija za 2.300 milijardi dolara u tom periodu, odnosno za 39 odsto od kako su cijene nafte krenule nizbrdo.
Ovi podaci ilustruju razmjere finansijskih gubitaka koje je pad nafte donio proizvođačima. Uprkos djelimičnom oporavku cena od januara ove godine, nafta je još uvjek u minusu od oko 65 odsto u odnosu na vrijednost koju je imala u junu 2014. kada su cijene bile na vrhuncu.
Gubitak od 150 milijardi dolara koji su zabilježili investitori u obveznice naftnih kompanija, Fajnenšel Tajms je izračunao na osnovu podataka o cijenama 1.278 obveznica denominovanih u dolaru, euru, funti i jenu kojima se aktivno trgovalo od juna 2014. kada je cijena barela sjevernomorske nafte “brent” iznosila 116 dolara.
Britanski list navodi i da je zaduživanje naftnih i gasnih kompanija poraslo u posljednjih desetak godina. Njihov ukupan dug, uključujuci zajmove, gotovo je utrostručen sa 1,1 bilion dolara iz 2006. godine na 3,0 biliona dolara 2014. godine, prema podacima Banke za međunarodna poravnanja.
Najbrži rast zaduživanja, u odnosu na vrijednost imovine koju posjeduju, zabilježile su male, nezavisne američke kompanije nastale na talasu vađenja nafte iz škriljaca, kao i velike državne kompanije iz zemalja u usponu, poput meksičkog Pemeksa, brazilskog Petrobrasa i Kineske državne naftne koproracije (CNPC).
O nivou izloženosti banaka prema naftnim i gasnim kompanijama svjedoči podatak da je 20 najvećih evropskih banaka plasiralo kredite energetskim kompanijama u vrijednosti od približno 200 milijardi dolara, što odgovara četvrtini njihovog akcijskog kapitala.
S druge strane, u SAD je 20 najvećih američkih banaka odobrilo naftašima kredite vredne 115 milijardi dolara, što predstavlja 11 odsto njihovog akcijskog kapitala.
Banke zbog toga povećavaju rezervisanja za potencijalne gubitke na plasmanima u energetskom sektoru.
Budući da nekoliko banaka ima plasmane u protivvrijednosti koja premašuje 40 odsto osnovnog kapitala naftne industrije, zajmodavci su pooštrili uslove kreditiranja naftaša, kojima su pri tome, kao najniže rangiranoj grupaciji, do daljeg zatvorena i vrata tržišta kapitala.
Jeftinija nafta može da djeluje podsticajno na globalni rast, međutim, glavni analitičar Banke za međunarodna poravnanja, Hjun Song Šin, kaže da je slabljenje cijena “crnog zlata” doprinijelo previranjima na tržištima hartija od vrijednosti, piše Fajnenšel Tajms.
Kamatica
