Kampanju kineskih zvaničnika za smanjenje teške industrije mogao bi da podrije dug veći od 1.500 milijardi dolara u sektoru čelika, uglja i obojenih metala. Taj dug prijeti da ugrozi poslovanje domaćih banaka, ocjenjuje agencija Rojters.
Pomenuta četiri sektora, suočena sa viškom proizvodnje, duguju oko 10,2 biliona juana (1,56 biliona dolara), prema dokumentima koje je kineskom parlamentu dostavio predsjednik kompanije za proizvodnju uglja Huabej majning, Vang Mingšeng.
Samo u sektoru čelika i uglja, dug iznosi oko osam biliona juana, od čega je oko trećina dug prema bankama, prema podacima kineskog statističkog biroa.
Ukoliko bi 20 odsto od te cifre postalo nenaplativo u 2016. godini, što prema ocjenama analitičara nije neostvarivo, to bi uvećalo portfolio nenaplativih zajmova kineskih banaka za skoro polovinu.
“Kina mora da oformi novu organizaciju, u vidu specijalne banke koja će preuzeti ove dugove kako bi se izbjegao bankrot domaćih banaka“, izjavio je jedan konsultant u sektoru čelika Sju Džongbo.
Borba protiv industrijskih viškova je postala prioritet za zvanični Peking, u nastojanju da sopstvenu ekonomiju učini efikasnijom i da riješi problem prekomjernih zaliha koje ugrožavaju cijene čelika i uglja.
Kina će u naredne dvije godine obezbijediti više od 100 milijardi juana (15 milijardi dolara) kako bi se pozabavila otkazima u sektoru čelika i uglja, što će, prema ocjenama Rojtersa, jedino biti moguće pošto riješi problem dugovanja tog sektora.
Kritičari tvrde da ne postoji jasan mehanizam za rješavanje tereta duga, koji je stavio “omču oko vrata” najslabijem poslovnom sektoru bankarske industrije.
Troškovi procenjenog otpuštanja oko 1,3 miliona ljudi u sektoru uglja iznose čak 195 milijardi juana, a predstavnici tog sektora apeluju na vladu u Pekingu da obezbijedi dodatnu podršku kako bi se riješio problem duga na hiljade posrnulih “zombi” preduzeća, navodi britanska agencija.
B92, Tanjug
