‘Opet kasniš !’ – kaže kritičar u vašoj glavi, dok ustajete iz kreveta; ’Izgledaš iscrpljeno’- ponovo se javlja isti glas glas dok se gledate u ogledalo; ili ga čujete dok se na poslu borite sa nagomilanim obavezama – ’Nikada nećeš uspjeti da završiš to na vrijeme’. Kada se nađete sa ljudima, kritičar se javlja riječima: ’O čemu to pričaš? Kako si samo dosadan’.
Ukoliko su vam poznati ovakvi scenariji, nemojte da se plašite. Skoro svi ljudi čuju taj glas kritičara s’ vremena na vrijeme. Pitanje je: ’Šta da uradite u vezi sa tim?’
Dr Robert L. Leahy, psihijatar i direktor američkog instituta za kognitivnu terapiju, kaže kako neki ljudi misle da ih kritika motiviše. Ali samokritičnost je ključni simptom depresije i anksioznosti, i učiniće da ne pokušavate drugačije pristupe rješavanja problema iz straha da se ne pokajete. Samokritičnost demotiviše i demoralizuje, oduzmajući od kreativnosti i energije koja vam je potrebna kako biste pozavršavali sve planirano. Da li vam je logičnije da su najmotivisaniji oni koji su samokritični ili oni koji sebe nagrađuju i ohrabruju ? Koja strategija ima više smisla ?
Pokušajte da razmišljate ovako:
Samo zato što o nečemu mislite, ne znači da je to bitno, relevantno ili nešto nad čim bi trebalo da se zamislite. Ukoliko ste usredsređeni na svoj cilj, negativne misli neće imati uticaj na ishod situacije.
Zamijenite samokritičnost sa samokorekcijom. Na plastičnom primjeru to izgleda ovako: Zamislite da učite da igrate tenis i nikako vam ne polazi za rukom da prebacite lopticu preko mreže. Vaš trener vam priđe i kaže da se udarite deset puta u glavu. Kako vam je to pomoglo? A zatim drugog trenera koji uvidi gdje pravite grešku, i pokaže vam kako tačno da udarite lopticu da biste je prebacili preko mreže. Koji trener ima bolji pristup? Na sličan način biste i vi trebalo da ispravite sebe, izbjegavajući samokritičnost. Kada zamijenite samokritičnost sa samokorekcijom počećete da posmatrate svoje greške kao prilike za napredovanje.
Budite konkretniji. Samokritičnost je uglavnom uopštena, najčešće ćete sebi reći ’Ja sam potpuni idiot’ ili ’Nisam nimalo talentovan’, umjesto da budete daleko precizniji i utvrdite šta je konkretna stvar na kojoj treba da radite ili koju treba da promijenite.
Budite ljubazni prema sebi kao što biste bili i prema prijatelju. Dr Leahy kaže: „Otkrio sam da su najprijatniji ljudi koje znam, često, izuzetno samokritični, ponekad čak okrutni prema sebi“. On predlaže sledeću vježbu: Zapišite sve samokritične misli koje imate u toku jednog dana, a zatim zamislite da ih govorite najboljem prijatelju. Najvjerovatnije ćete uvidjeti koliko bi to bilo okrutno i nefer. Suprotno tome, pokušajte da sebi udijelite riječi podrške, iste one koje biste rekli svom prijatelju. Dalje ćete dogurati, ukoliko sebe budete ohrabrivali i nagrađivali.
