Mladen Rabrenović, direktor Zapad Banke, koja je među najmlađim u Crnoj Gori, osvrćući se za Glasnik na njeno poslovanje kaže da je ova finansijska institucija u relativno kratkom periodu poslovanja na crnogorskom tržištu (počela sa radom u aprilu 2015. godine) ostvarila kreditni portoflio u iznosu od 19.439.000 eura, te bilansnu sume od 53.054.000 eura (stanje na dan 31.12.2015. godine).
– Kao što je predviđeno strategijom razvoja banke, u 2016. godini nastavljamo još intenzivnije aktivnosti, kako na širenju baze klijenata, tako i na daljem širenju kreditnog portfolija korporativnih klijenata, malih i srednjih preduzeća, te finansijskoj podršci, implementaciji i razvoju održivih projekata, prije svega, u oblastima poljoprivrede, turizma, drvoprerade i energetike. Specifičnost, rekao bih i konkurentna prednost Zapad banke, prije svega je u njenoj poslovnoj fleksibilnosti i efikasnosti, jer kroz sprovođenje procedura i postupaka u upravljanju svim relevantnim bankarskim rizicima, odluke se donose pravovremeno i u najkraćim rokovima. S druge strane, osim standardnih proizvoda, koji se nude kroz naš katalog, ugovaraju se, definišu i razvijaju proizvodi i usluge koji su u potpunosti prilagođeni najrazličitijim potrebama i namjenama klijenata i etapama i ciklusima njihovog tekućeg poslovanja i razvoja – kazao je Rabrenović.
Kako je kazao, uz internet bankarstvo i različite modele štednje koji se nude na bankarskom tržištu Crne Gore, banka razvija i kastodi poslove i kartičarstvo.
– Na ovim projektima već uveliko radimo i oni će biti realizovani i uvršteni u našu ponudu polovinom tekuće godine. U prostornoj strategiji razvoja banke, osim otpočetih aktivnsti na osnivanju dvije filijale u Podgorici, u tekućoj godini planiramo i otvaranje još dvije filijale: jedne na sjeveru, a druge na našem primorju, jer imamo ambiciju da u neposrednom kontaktu sa klijentima, u njihovom neposrednom privrednom ambijentu, razvijamo aranžamane u oblasti poljoprivrede i turizma prije svega, a neki od njih su započeti krajem 2015. godine. Spektar proizvoda i usluga namijenjen stanovništvu (krediti različitih namjena: od potrošačkih do stambenih, dozvoljeni minusi na tekućim računima, platne kartice, elektronsko bankarstvo itd) planiramo da uvrstimo u svoju ponudu do kraja tekuće godine – najavio je direktor banke.
Osnivači banke su, kako je kazao, ugledni ukrajinski privrednici čije su poslovne relacije sa reputabilnim privrednim subjektima iz zemlje, ali i mnogim drugim evropskim kompanijama, rezultirali poslovnom saradnjom sa Zapad bankom, ne samo kroz aktivne i pasivne poslove, veći kroz različite vrste poslovnih platnih transakcija, što je banci već na samom startu poslovanja omogućilo dodatni prihod, ali i još jednu konkurentsku prednost značajnog iskustva u poslovanju, ne samo na crnogorskom, već i na ostalim bankarskim tržištima u Evropi. On je uvjeren da će 2016. godina donijeti Zapad banci značajne poslovne uspjehe i pozitivne rezultate.
Bankarstvo i finansije u Crnoj Gori
– Kada je u pitanju bankarski finansijski sistem, treba reći da nakon ulaska novih banaka na tržište Crne Gore, sada imamo 14 banaka, pa se može konstatovati da je ono visoko konkurentno i da bi svojim korisnicima trebalo da omogući raznovrsniju i povoljniju ponudu proizvoda kako fizičkim, tako i pravnim licima. Međutim, i pored povećanja broja banaka evidentno je da je kreditna aktivnost usporena i da banke i dalje primjenjuju restriktivne kreditne politike – smatra Rabrenović.
Iskustva iz prošlosti, suočavanje bankarskog sektora sa visokim stepenom neperformansnih kredita, percepcije različitih bankarskih rizika i strožija regulatorna pravila, smatra Rabrenović, uslovili su da banke primjenjuju oštrije kreditne standarde u odobravanju kredita što je rezultiralo usporavanjem kreditne aktivnosti. Istovremeno, kako je kazao, to je imalo za posledicu povećanje novčanih sredstava u bankarskom sektoru i, generalno, poboljšanje opšteg nivoa likvidnosti.
– Podaci pokazuju da su u takvim uslovima banke dio slobodnih likvidnih sredstava plasirale u hartije od vrijednosti kao alternativni vid izvora prihoda i to dominantno u državne. Iz ugla finansijske stabilnosti to se može ocijeniti kao pozitivna karakteristika bankarskog sistema, jer je likvidan i solventan, ali to istovremeno znači da banke ne obavljaju svoju osnovnu funkciju u ekonomskom razvoju jedne zemlje i da značajnija kreditna aktivnost banaka podrazumijeva kreiranje povoljnijeg privrednog i regulatornog ambijenta, kao i intenziviranje stepena privredne aktivnosti. Prepoznajući razvojne šanse Crna Gora ostvaruje značajne pomake na kreiranju povoljnijeg investicionog ambijenta. Tu svakako treba pomenuti pretpristupne IPA fondove koji su Crnoj Gori, kao kandidatu za članstvo u EU, dostupni već nekoliko godina, a namijenjeni su usklađivanju i sprovođenju pravne tekovine EU, kao i priprema za korišćenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova nakon ostvarenja punopravnog članstva – kazao je on.
Rabrenović smatra da će se u okviru finansijske perspektive IPA II 2014-2020 Crnoj Gori, ali i zemljama regiona, obezbijediti finansijski instrumenti za unapređenje regionalne konkurentnosti, kao važnog preduslova dinamičnijeg rasta i njegovo infrastrukturno povezivanje – saobraćajno, energetsko, telekomunikaciono.
– Unapređenje infrastrukture je preduslov da se efikasno valorizuju komparativne prednosti u sektoru turizma, saobraćaja i poljoprivrede koje su u Crnoj Gori označene kaostrateške privrednegrane. Reformisanjem javne administracije, uz eliminisanje biznis barijera i kreiranje sigurnog pravnog okvira stvaraju se uslovi za privlačenje novih investitora, domaćih i stranih koji u sinergiji sa kreditnim aktivnostima banaka treba da omoguće adekvatno valorizovanje domaćih resursa i doprinesu njihovom održivom kori- šćenju i sveukupnom privrednom rastu – kazao je Rabrenović.
