U prethodnom periodu se pokazalo da crnogorske banke, uprkos činjenici da veliki broj njihovih matičnih banaka dolazi iz EU, nisu bile osjetljive na mjere Evropske centralne banke (ECB). One su svoju kreditnu aktivnost, prije svega, prilagođavale njihovoj percepciji opšteg rizika poslovanja i rizičnosi konkretnih klijenata – ocijenio je za Portal Analitika Nikola Fabris, viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem.
Fabris je podsjetio da je ECB početkom septembra donijela nove mjere monetarne politike, kojima je ojačala mjere donešene u junu. Tako je ECB dodatno snizila stopu na glavne operacije refinansiranja Eurosistema za 10 procentnih poena, sa 0,15na 0,05 odsto. Istovremeno, snižena je kamatna stopa na granične (prekonoćne) kredite koje banke mogu uzimati od nacionalnih centralnih banaka sa 0,40 na 0,30 procenata, a snižena je i stopa na prekonoćne depozite koje banke mogu polagati kod nacionalnih centralnih banaka sa -0,10 na -0,20 odsto. Osim snižavanja glavnih stopa, ECB je donijela odluku da počne sa sprovođenjem programa kupovina na tržištu hartija od vrijednosti obezbjeđenih (pokrivenih) sredstvima.
ANALITIKA: Da li će odluka o smanjenju ovih kamatnih stopa ovoga puta uticati na crnogorske banke da počnu da odobravaju više kredita privredi?
FABRIS: Ne. I kada je donijet prethodni set mjera istakli smo da negativna kamatna stopa neće podstaći banke na veću kreditnu aktivnost, jer ključni problem je u percepciji rizika banaka. Novi set mjera je pokazao da je naša procjena bila ispravna i da prethodne mjere nisu bile dovoljne. Nove mjere ECB-a urađene na tipično školski način, ali u recesionim uslovima kada djeluje tzv. „zamka likvidnosti”, efikasnost instrumenata monetarne politike je mala, odnosno ekonomija ne reaguje na obaranje kamatnih stpa.
To je davno objašnjena lekcija, još iz Kejnzijanske teorije, koja je zaboravljena u godinama dominacije monetarističke i novoklasičarske teorije. U takvim uslovima po kejnzijanskoj teoriji rast može pokrenuti samo fiskalna politika. Stoga smatramo da pomenute mjere neće dovesti do brzog povratka inflacije na targetirani nivo, kao ni do značajnijeg dinamiziranja ekonomskog rasta (rasta kreditne aktivnosti) eurozone.
ANALITIKA: Da li je moguće u tom slučaju očekivati pad aktivnih, ali i pasivnih kamatnih stopa?
FABRIS: Kod nas je prisutna tendencija opadanja pasivnih kamatnih stopa i blagog rasta aktivnih kamatnih stopa. Mjere ECB po svojoj prirodi ne mogu dovesti do značajnijeg pada nivoa aktivnih kamatnih stopa u Crnoj Gori, ali se nadamo da će banke uvažiti preporuku CBCG da se snizi nivo kamatnih stopa.
ANALITIKA: Banke u ovom trenutku i dalje radije kreditiraju državu nego preduzeća, posebno mala i srednja. Šta se još može učiniti da ta vrsta kreditiranja postane atraktivnija za banke?
FABRIS: Novi krediti u ovoj godini su viši u odnosu na vrijednost novih kredita odobrenih u istom periodu prethodne godini. Međutim, nivo kreditne aktivnosti je nedovoljan i ograničavajući je faktor privrednog rasta. Banke su se u većoj mjeri okrenule ka državi kao manje rizičnom klijentu u odnosu na privredu. Na stimulisanje kreditne aktivnosti pozitivno bi djelovalo smanjenje nelikvidnosti u privredi, urednije izmirivanje ranije odobrenih kredita, brže rješavanje privrednih sporova, implementacija Podgoričkog pristupa i dr. Međutim, ključni faktor za rast kreditne aktivnosti je procjena banaka da je smanjen opšti rizik poslovanja.
ANALITIKA: Kako procjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u CG, s obzirom na rezultate turističke sezone i porast cijene aluminijuma, a u odnosu na odlaganje najavljenih investicija u drugi blok i dionicu autoputa?
FABRIS: Ove godine smatramo da se može očekivati rast oko 2,5 odsto. U pitanju je rast niži od očekivanog, ali je u velikoj mjeri posljedica nekih eksternih faktora na koje nismo mogli uticati, poput krize u Ukrajini i poplava u regionu. Naravno on je posljedica i brojnih naših unutrašnjih ranjivosti poput niskog nivoa konkurentnosti, previsokog nivoa cijena u nekim ključnim segmentima (turizmu), previsokim kamatnim stopama, nedovoljnoj podršci izvoznom sektoru i dr.
Budžetski deficit će biti niži od prošlogodišnjeg i možemo konstatovati da su mjere fiskalne konsolidacije počele da daju pozitivne rezultate. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je za prvih šest mjeseci ove godine bio viši u odnosu na isti period prethodne godine i pokazatelj je naše loše konkurentnosti. Javni dug se približio nivou od 60 odsto, ali je tendencija njegovog rasta značajno usporena.
Tek nakon dobijanja avgustovskih podataka moći ćemo da ocijenimo turističku sezonu, a evidentno je da je ova sezona prikazala brojne slabosti. Problemi parkinga, saobraćajnih gužvi, loše organizovanih plaža, previsokih cijena (parkinga, plažnog mobilijara, cijena u kafićima i restoranima), odsustva pratećih programa i prekratke sezone su i dalje prisutni.
Strane investicije su i dalje visoke i vjerovatno će iznositi blizu 10 odsto BDP-a. Evidentno je da nije došlo do aktiviranja nekih najavljivanih velikih investicionih projekata, ali CBCG u svojim projekcijama za ovu godinu na njih i nije računala. Oni ostaju kao potencijal nakon okončanja krize na globalnom nivou.
ANALITIKA: Da li će CBCG predložiti neke nove mjere?
FABRIS: Kao i svake godine pripremamo preporuke za vođenje Ekonomske politike u 2015. godini, koje će predstavljati sveobuhvatan set mjera.
ANALITIKA: Kako će promjena kursa eura u odnosu na dolar uticati na naša privredna kretanja?
FABRIS: Crnoj Gori više odgovara slabiji kurs eura, jer on povećava konkurentnost izvoznika sa eurskog tržišta. Međutim, imajući u vidu da se najveći dio i našeg izvoza i uvoza odnosi na eursko tržište pokazalo se da nismo u velikoj mjeri osjetljivi na promjene nivoa deviznog kursa. Osjetljivost na nivo deviznog kursa je značajna kod određenih proizvoda koji se na međunarodnim berzama kotiraju u dolarima poput aluminijuma i naftnih derivata.
ANALITIKA: Kako komentarišete predlog opozicije da se zakonom uredi visina kamatnih stopa?
FABRIS: Smatramo da nakon detaljne analize nivoa kretanja kamatnih stopa po pojedinim kategorijama kredita treba izaći sa predlogom propisivanja najviših ugovornih kamatnih stopa po pojedinim kategorijama kredita. Ovo pitanje je uređeno u nekim zemaljama regiona, većini zemalja EU, SAD i dr., pa nema razloga da i Crna Gora bude izuzetak, a naročito imajući u vidu tekući nivo kamatnih stopa.
Tekst i foto: Portalanalitika.me
