Većina velikih mađarskih banka i štednih zadruga podnijela je sudske tužbe zbog zakona prema kojem retroaktivno moraju nadoknaditi svojim klijentima štetu nastalu zbog nepoštene kreditne prakse za razdoblje od 2004., objavio je portal portfolio.hu.
Opšinski sud u Budimpešti u srijedu je odbacio tužbu lokalnih podružnica Erste Bank Grupe i Raiffeisen Bank Internationala kojima su banke pokušale daospore zakon prema kojem retroaktivno moraju nadoknaditi svojim klijentima štetu nastalu zbog, po mišljenju mađarske Vlade, nepoštene kreditne prakse za razdoblje od 2004. godine, objavio je portal portfolio.hu.
Dan ranije sud je u sličnoj tužbi presudio protiv MKB-a, četvrte najveće mađarske banke, i TakarékBanke, centralne banke koja okuplja sve štedne zadruge. U slučaju tužbe lokalne podružnice belgijske KBC grupe, banke K&H, sud je presudio da su zakonski uslovi poštivani samo pri dodjeli kredita između 15. marta i 19. jula ove godine.
Raiffeisen je za pomoć mađarskoj podružnici pri isplati duga za zajmove u stranim valutama izdvojio 67 miliona eura, no iznos bi se mogao popeti na 120 do 160 miliona eura. Na temelju razgovora koje se vodili s vladom prošlog mjeseca, iz Raiffeisena su objavili kako očekuju da će ukupna šteta biti bliža gornjoj granici. Prema trenutnom kursu riječ je o iznosu od 50 milijardi forinti.
Erste banka je tražila isključivanje javnosti prilikom saslušanja zbog toga što će se u procesu koristiti interni dokumenti, propisi i informacije o upravljanju rizicima, ali sud je zahtjev odbio.
Početkom avgusta mađarska podružnica Erste banke objavila je da je u prvom polugodištu ove godine zabilježila gubitak nakon oporezivanja od 43,9 milijardi forinti, što je pogoršanje u poređenju s istim razdobljem prethodne godine. U drugom kvartalu ove godine za očekivane troškove za isplatu naknada klijentima zbog nepoštene kreditne prakse izdvojili su 40 milijardi forinti, ali su takođe nagovijestili da očekuju da će trošak rasti.
Već ranije Erste banke je procijenila da će zbog vladinih mjera imati gubitak od 93 milijarde forinti, a centralna mađarska banka procijenila je da će gubitak za mađarski finansijski sistem iznositi oko 900 milijardi forinti.
Zbog spomenutih troškova mađarska podružnica Erste banke krajem avgusta objavila je da će ju matična austrijska banka dokapitalizovati s 95 milijardi forinti. Prethodno je CIB banka, mađarska podružnica Intesa Sanpaolo banke, povećala temeljni kapital za 15 milijardi forinti.
Mađarski ministar ekonomije Mihály Varga prošle nedelje procijenio je da će banke ukupno morati vratiti oko 3 milijarde eura, navodi portfolio.hu.
No, sporno je što retroaktivno djelovanje zakone nije u skladu s pravilima Evropske unije, a negativni učinci mogli bi se preliti na mađarsku ekonomiju , upozorio je u avgustu predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi.
Proces naknade i planirana konverzija kredita u stranim valutama u kredite u forintama je rizična i to bi mađarska vlada morala uzeti u obzir, upozorava ECB.
„Dalje mjere koje će se primjenjivati oko planirane konverzije deviznih kredita trebale bi uzeti u obzir održavanje finansijske stabilnosti, osigurati jednaku raspodjelu rizika među dionicima te izbjegavanje moralnih hazarda u budućnosti“, smatraju u ECB-u.
„ (…) zavisno o prirodi daljih mjera koje će se primjenjivati pri otplati ili otpisu duga klijentima, moguće je prekogranično prelijevanje učinaka na konsolidovane poslovne rezultate bankarskih grupa i njihovu kapitalnu poziciju“, upozorava takođe ECB.
„Uz mogući značajan negativan finansijski učinak na bankarski sistem, ne mogu se isključiti ni negativni učinci na mađarsku ekonomiju i tržište kapitala“, zaključuje ECB.
Većina velikih mađarskih banka i štednih zadruga zbog spornog zakona podnijela je sudske tužbe.
