Pojedine evropske banke možda u aktivi drže potencijalno nesigurnu imovinu vrijednu ukupno oko 800 milijardi eura, upozoravaju autori najnovije studije, skrećući pažnju na ocjenu rizičnosti njihovih portfolija državnih obveznica.
Nakon finansijske krize regulatori u pravilnim razmacima provjeravaju kvalitet aktive banaka kako bi bili sigurni da će uspješno prebroditi eventualni novi šok u međunarodnom finansijskom sistemu.
Pritom u prošle dvije provjere nije stavljena pod lupu izloženost banaka državnim obveznicama. Uprkos kritici regulatori još ne mogu u potpunosti ocijeniti takve portfolije jer ih banke prema međunarodnim propisima mogu kvalifikovati kao nerizičnu imovinu.
To znači da 64 najveće evropske banke možda u aktivi drže ukupno 806 milijardi eura rizikom ponderirane imovine povezane s državnim obveznicama.
Banke bi tako mogle ‘proći’ provjeru i uprkos tome imati “premalo kapitala ili bar premalo viška kapitala (no što bi bio slučaj kada bi bile obvezne izvijestiti o riziku vezanom za državne obveznice”, kazao je koautor studije Sascha Steffen iz Evropske škole menadžmenta i tehnologije (ESMT) u Berlinu.
Bazelski odbor kritikovao je model provjera banaka u EU ali su dopustili da banka klasifikuje kao nerizične obveznice koje u domaćoj valuti izda njihova matična zemlja, slijedeći logiku da zemlje mogu štampati novac kako bi podmirile svoje obveze po obveznicama i da će to vjerovatno i učiniti.
Regulatori u Evropskoj uniji dodatno su bankama dopustili da kao nerizične tretiraju i sve obveznice koje su izdale druge zemlje EU-a.
Portparol Evropske centralne banke (ECB) kazao je da središnja monetarna institucija eurozone neće “panderisati rizik” državnih obveznica u provjeri aktive banaka koja se provodi paralelno provjeri otpornosti banaka na moguće nepovoljne spoljnje uslove poslovanja.
Dodao je ipak da “provjere otpornosti na nepovoljne uslove poslovanja… koje su sastavni dio analiza i biće uzete u obzir pri utvrđivanju potreba banaka za kapitalom više ne tretiraju državne obveznice kao nerizičnu imovinu”.
Istraživanje Kortea i Steffena pokazuje takođe da pojedine zemlje mogu prikriveno biti izložene drugim zemljama, kao što je bio slučaj s Kiprom izloženost čijih je banaka grčkim državnim obveznicama u visini 5,8 milijardi eura prouzročila krizu zbog koje su bili prisiljeni tražiti međunarodnu finansijsku pomoć.
Prema izračunima Kortea i Steffena, najviše su riziku državnih obveznica izložene banke u Španiji i Italiji.
