Kao što je i najavljivano, do kraja godine Vlada Hrvatske namjerava donijeti zakon o oporezivanju kamata na štednju, ali neslužbeno Večernji.hr doznaje da se ne planira nikakvo poresko izuzeće. Porez na kamate plaćao bi se na cjelokupan iznos štednje, od čega bi u državni budžet godišnje slilo oko 400 miliona kuna.
Prema posljednjim podacima centralne banke, hrvatski građani u bankama imaju 160 milijardi kuna štednih i oročenih depozita (oko 22 milijarde eura), a strani oko 8,3 milijarde kuna. Prema još neslužbenim informacijama, porez na kamate bio bi 12 posto, što je među nižim poreskim stopama u EU i u okruženju.
Na 50 hiljada kuna štednje godišnji porez bio oko 137 kuna, dok bi na štednju od 100.000 kuna nova poreska obaveza bila oko 345 kuna. Malo ko u Hrvatskoj ima na štednji više od 750.000 kuna – odnosno stotinjak hiljada eura, jer je to svota za čiju isplatu garantuje država. Na taj bi iznos godišnji porez bio oko 2800 kuna (oko 380 eura), a tačan iznos zavisi o visini ugovorene kamate.
Najnoviji podaci HNB-a pokazuju da se u hrvatskim bankama kamata na štednju kreće od 1,81 posto za oročenja do tri mjeseca do 3,37 posto ugovori li se oročenje duže od godine dana. Stanovništvo godišnje od kamate dobije nešto više od tri milijarde kuna, na koje bi se plaćalo 12 posto poreza.
Prije se spominjalo da bi kamate do 12 hiljada kuna godišnje (oko 1.600 eura) mogle biti oslobođene poreza, ali očito bi to bio prevelik ustupak države štedišama u situaciji kad se odlučila na osjetnije povećanje neoporezivog dohotka i korekciju poreskih stopa koje bi zaposlenima godišnje trebalo povećati plaće oko 1,7 milijardi kuna.
Oporezivanje kamata na štednju ne bi trebalo podstaknuti bitniji odliv domaće štednje u inostranstvo jer su ti porezi u većini evropskih država još i veći. No i bez poreza u prvom dijelu godine štednja građana počela se topiti i smanjila se za približno dvije milijarde kuna, a u bankama vjeruju da je povlačenje štednje imalo veze s pripremom turističke sezone. Tokom i nakon udarnih turističkih mjeseci obično se bilježe veće uplate građana, o čemu još nema podataka.
Od početka prošle godine bilježi se kontinuirano smanjenje kamata na štednju, no bez obzira na to, u Hrvatskoj su kamate na oročenu štednju još veće od kamata u većini zapadnih članica EU.
