Svaki put kad pripremamo prezentaciju o uticaju društvenih mreža i tehnologije na region i Crnu Goru naletimo na, u najboljem slučaju, zid starih podataka. Kada želimo nekome da pokažemo u kojoj mjeri se nove tehnologije koriste i zašto svi moramo biti dio tog trenda, vrlo je problematično kada nemamo podatke koji mogu da potvrde naše tvrdnje.Svjetski poznata marketinška agencija iz Singapura, We Are Social, posljednjih godina objavljuje sveobuhvatan izvještaj o obimu upotrebe digitalnih tehnologija, kao i trendovima koji ih prate. Izvještaj donosi podatke kako na globalnom nivou, tako i detaljne analize 30 najvećih ekonomija svijeta, ali i najvažnije pokazatelje upotrebe novih internet tehnologija od strane 232 zemlje širom svijeta. Da, uključujući i zemlje Regiona za koje je toliko teško naći pouzdane podatke kada se radi o stopi iskorištenosti Internet tehnologija.

Radi se o podacima koji su značajni za sve koji žele da razumiju svijet digitalnih medija i značaj koji oni imaju u našim životima. Tako da, ako ste se ikada pitali zašto vaša kompanija treba da ima snažno online prisustvo ili kako učiniti da ideja do koje vam je stalo dotakne srca ljudi širom svijeta, ovaj izvještaj vam može pomoći da nađete odgovor.

Prije nekoliko dana je objavljen izvještaj za 2016. godinu a ono što slijedi su neki od najzanimljivijih podataka iz njega.

Znali smo da je svijet povezan, ali možda ne i koliko

Gore prikazani podaci najbolje govore u kojoj mjeri su Internet tehnologije postale dio naše svakodnevice:

Skoro 50% svjetske populacije, odnosno 3,42 milijarde ljudi svakodnevno koristi Internet.

Mobilne uređaje aktivno koristi 3,79 milijardi ljudi, odnosno 51% svjetske populacije.

Profile na društvenim mrežama ima jedna trećina ljudi, odnosno preko 2,3 milijarde.

Skoro dvije milijarde korisnika društvenih mreža, svojim profilima pristupa putem mobilnog telefona – 27% svjetske populacije.

Međutim ono što je još zanimljivije jeste brzina kojom se stvari mijenjaju. Ukoliko uzmemo broj internet korisnika na globalnom nivou, i uporedimo gasa podacima iz prethodne godine, videćemo da je porastao za 10%, odnosno, za 332 miliona u apsolutnom iznosu. U istoj mjeri je porastao i broj korisnika društvenih mreža, odnosno za 219 miliona. Dok je broj korisnika mobilnih telefona povećan samo za 4% (141 milion), broj korisnika društvenih mreža koji svojim profilima pristupaju putem mobilnih uređaja, je porastao za čak 17%, 283 miliona.

Uporedna analiza ex-YU zemalja

Ipak ono što nas sve najviše interesuje je kako ovi podaci izgledaju u našoj zemlji i regionu.

Najveću Internet penetraciju ima Kosovo, kao zemlja u kojoj 81% populacije aktivno koristi Internet, a prate je Hrvatska (75%) i Slovenija (73%). Najmanji broj korisnika Interneta u odnosu na broj stanovnika ima Srbija sa 4,73 miliona, odnosno 54% ukupne populacije. Crna Gora ostvaruje prosječnu vrijednost ali zato prednjači u svim ostalim parametrima. (!)

Crna Gora ima 381,8 hiljada aktivnih korisnika društvenih mreža, što u odnosu na njenu populaciju iznosi 51 odsto. Na drugom i trećem mjestu se nalaze Makedonija, sa 48 odsto i Bosna i Hercegovina sa 42 odsto. Najmanje zaljubljenika u društvene mreže ima Kosovo.

Kada se radi o korisnicima mobilne telefonije, ostvarili smo rekordan procenat od 162 odsto, odnosno skoro dvije kartice po stanovniku. Zatim slijede Hrvatska sa 120 odsto i Makedonija sa 114 odsto.

Ipak, možda najbolji pokazatelj koliko koristimo pametne telefone za komunikaciju putem Interneta jeste podatak da na nivou prostora bivše Jugoslavije, jedna trećina nas koristi pametne telefone za pristup društvenim mrežama. U slučaju Crne Gore, 41 odsto pristupa društvenim mrežama preko telefona, dok je to u slučaju Kosova, 26 odsto.

Ono što možemo da primjetimo jeste da su vrijednosti penetracije novih tehnologija zemalja veće u odnosu vrijednosti na globalnom nivou, pri čemu se Crna Gora posebno ističe.

Šta svi ovi podaci znače za nas?

Jednostavno je, ukoliko želimo da budemo relevantni, ukoliko želimo da nas čuju i da ostvarimo uticaj na svoje klijente, poslovne partnere ili širu populaciju, moramo biti na Internetu. Moramo biti na društvenim mrežama. Previše često se konverzacija u poslovnim krugovima Crne Gore svodi na preispitivanje zašto kompanija treba da otvori Facebook nalog, kada, ukoliko žele da prate svoje korisnike, crnogorske kompanije moraju da razmišljaju mnogo dalje od toga. Naime, društvene mreže su čak samo jedan mali dio nastupa kompanije na Internetu, a i one se ne svode samo na Facebook već svaka od njih ima svoju publiku i svoja pravila.

Analizirajući podatke predstavljene u We Are Social izvještaju, i sama kompanija je došla do određenih zaključaka kada se radi o trendovima u oblasti digitalne ekonomije i upravo to je ono što morate imati u vidu prilkom kreiranja svoje strategije online nastupa.

1) Mobilni telefoni postaju prozor kroz koji gledamo svijet

Prije nekoliko mjeseci, Milutin je pisao o tome kako je Google počeo da penalizuje vebsajtove koji nisu prilgođeni za mobilne uređaje. Međutim, danas je imati vebsajt koji je prilagođen mobilnim telefonima minimum, vaša cijela marketing strategija mora uzimati u obzir činjenicu da će korisnici sa vašom kompanijom komunicirati prvenstveno putem malih ekrana. Mali ekrani opet podrazumijevaju nešto više od dizajna koji je prilagođen manjem ekranu, podrazumijeva i mnogo ličniju komunikaciju.

2) Povezanost i informatička pismenost je postala standard

Istraživanje 30 najvećih ekonomija svijeta, koje čine 70% svjetske populacije je pokazalo da skoro tri četvrtine internet korisnika pristupa Internetu svakog dana. Biti online i znati kako koristiti nove tehnologije u poslovne i privatne svrhe je postala standard.

Ukoliko niste online, kao i da ne postojite. Ljudi očekuju da su im informacije na udaljenosti ne većoj od nekoliko klikova. Ukoliko se vi ne predstavite u trenutku kada se kod klijenata stvori potreba za vašim proizvodima, otići će kod onih koji su u tome uspjeli. Čak i ukoliko ste primarno offline biznis, online prisustvo i povezanost u smislu pružanja što većeg broja informacija online je ono što čini razliku.

3) Društvene mreže postaju zatvorenije i svode se na konverzacije

Dok su društvene mreže nastale kao sredstvo povezivanja sa prijateljima i porodicom, u jednom trenutku su postale način da podijelimo djelove svog života sa svijetom. I dok Twitter i dalje služe toj svrsi (izgleda ne zadugo), postajemo sve selektivniji na koji način i sa kim komuniciramo. Društvene mreže kao što je Snapchat su nastale iz potrebe da ograničimo pristup ljudima u našu intimu. Iz istog razloga i aplikacije kao što su WhatApp i Viber rastu u popularnosti.

Uzimajući sve to u obzir, kompanije će morati naći način da se na mnogo ličnijem nivou povežu sa svojim korisnicima i da izgrade duguročne odnose sa njima. Ne mogu da kažem da je vrijeme u kojem su se društvene mreže koristile kao megafon, odnosno kao još jedan kanal za plasiranje informacija, iza nas, jer se duštvene mreže nikada nisu ni svodile na to, ali sada takvom načinu komunikacije definitivno nema mjesta. Organizacije moraju da nauče kako da pokreću i učestvuju u organizaciji na društvenim mrežama, umjesto da je samo prekidaju. Ono što se cijeni jeste ličan pristup i autentičnost.

Za više informacija, pogledajte izvještaj ovdje.

Izvor: Digitalizuj.me, CdM