Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) u Evropskoj uniji i eurozoni u četvrtom je tromjesečju 2015. uvećan za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuju prve procjene Evropske kancelarije za statistiku. To je sličan tempo rasta kao i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju.Na godišnjem nivou, u četvrtom lanjskom kvartalu BDP EU-a porastao za 1,8 posto, a u eurozoni za 1,5 posto.
Tempo rasta na godišnjem nivou u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca ostao je više-manje nepromijenjen u poređenju s trećim kvartalom, kada je BDP u EU porastao za 1,9 posto a u eurozoni za 1,6 posto.
U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježen je u Slovačkoj, za 4 posto, a prati je rumunija, s rastom od 3,8 posto.
Stope rasta veće od 3 posto zabilježile su još Poljska, Španija, Bugarska i Mađarska.
Pad BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježile su na kvartalnom nivou samo Grčka i Finska – za 0,6, odnosno 0,1 posto. Na godišnjem je nivou, pak, grčka ekonomija pala 1,9 posto, a finsko 0,2 posto.
Ukupno je u 2015. godini 28-člana ekonomija EU-a porasla za 1,8 posto, dok je BDP 19-člane eurozone ojačao za 1,5 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
Analitičari upozoravaju na slabost najvećih ekonomija eurozone.
Italijanski BDP porastao je na kvartalnom nivou samo 0,1 posto, što pokazuje da je skroman oporavak, započet lani nakon tri godine recesije, već počeo jenjavati. Na godišnjem je nivou ekonomija u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu ojačala skromnih 1 posto.
Francuska je zabilježila samo blago brži rast, za 0,2 posto na kvartalnom nivou, sporije nego u prethodnom tromjesečju. Na godišnjem je nivou, pak, BDP porastao 1,3 posto.
Osim usporavanja rasta drugog i treće po veličini ekonomije eurozone, analitičari upozoravaju i na to da Njemačka, ekonomska lokomotiva tog bloka, gubi na zamahu.
U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju njemački BDP porastao je 0,3 posto na kvartalnom nivou, što je u skladu s očekivanjima. Na godišnjem nivou je ekonomija porasla 1,3 posto.
To se, kažu iz njemačke kancelarije za statistiku Destatis, zahvaljuje znatnom rastu državne potrošnje, dok je lična potrošnja porasla puno blaže.
S druge strane, pad izvoza, što je posljedica usporavanja rasta globalne ekonomije a time i slabljenja potražnje, negativno je uticao na BDP.
Zbog toga analitičari smanjuju procjene rasta najveće ekonomije eurozone. To je nedavno učinila i njemačka vlada, koja je smanjila procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 1,7 posto, koliko je rast iznosio i u 2015.
Izvor: Banka
