I kompanije i preduzetnici traže pomoć bankarskog ombudsmana. U prošloj godini iz privrede su se najviše žalili da banke ne prihvataju reprogram kredita po povoljnijim uslovima, ali i na otežano dobijanje kredita.
Prigovori se odnose i na visoke kamatne stope na novoodobrene kredite i kredite u otplati iz perioda ekspanzije. Preduzetnici i privredna društva žalili su se na otežano regulisanje novih kredita kod banaka. Prigovori se odnose i na blokadu računa od strane banaka i pogoršanje stanja njihove likvidnosti saopštio je Pobjedi bankarski ombudsman dr Halil Kalač.Značajan dio imovine preduzeća nalazi se pod hipotekom kao sredstvom obezbjeđenja za uzete kredite koja je, podsjećaju, izuzeta iz prometovanja.
– Opšti je utisak kod privrednika da je smanjenje kamatnih stopa u prošloj i ranijim godinama bilo nedovoljno, da su nepovoljni krediti za pokretanje novog biznisa, brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta. Kod privrednika opšte prisutno mišljenje je da su kamatne stope u našoj ekonomiji visoke i da predstavljaju ozbiljno razvojno ograničenje – kaže Kalač.
U Centralnoj banci potvrđuju da su banke pooštrile uslove kreditiranja.
Teško je u ovom trenutku prognozirati kakav će u ovoj godini biti trend u odobravanju kredita jer on zavisi od više faktora. Tu se prije svega misli na apetite pojedinačnih banaka, usvojene kreditne politike i percepcije rizika kazali su Pobjedi iz CBCG odgovarajući na pitanje kakav se trend očekuje u ovoj godini.
– Potencijal za rast je evidentan, ali je upitno na koji način će banke taj potencijal iskoristiti. Sa početkom krize, sve banke su usvojile restriktivne i rigorozne kreditne politike koje ograničavaju novo kreditiranje, bez obzira na značajan rast depozitnog potencijala banaka – objašnjavaju iz CBCG.
Ulaskom novih banaka na tržište i povećanjem konkurencije, smatraju u Centralnoj banci, za očekivati je da će doći do rasta kreditiranja, pada kamatnih stopa na plasmane, te promjene u učešću pojedinačnih banaka na tržištu.
– U kojoj mjeri će banke ubuduće odobravati kredite zavisiće i od njihovog finansijskog zdravlja, ali i od boniteta njenih komitenata, kao i kretanja vrijednosti novca na domaćem i međunarodnom tržištu. To je ipak politika svake banke ponaosob – ističu u Centralnoj banci.
