Crnogorske banke imaju mogućnost da povećaju kreditnu aktivnost i obore kamate. To pokazuje podatak da su u četvrtom kvartalu prošle godine domaći depoziti u bankama bili veći od kredita, kaže bankarski ombudsman dr Halil Kalač komentarišući relativno veliki broj banaka na malom crnogorskom tržištu i skupe kredite.Skupo
Na crnogorskom tržištu radi 14 banaka i šest mikrokreditnih finansijskih institucija. Očekuje se početak rada još jedne banke u ovoj godini.
“Gledano brojčano, to je veliki broj subjekata. Međutim, tražnja za kreditnim proizvodima je jako izražena, a postojeći kreditni proizvodi su skupi. Visoke kamatne stope i ostali troškovi korišćenja ovih bankarskih proizvoda čine ih znatno skupljim u odnosu na EU i neke ekonomije u našem okruženju“, objašnjava Kalač. Nema dileme, kaže on, da dolaskom novih banaka jača konkurencija koja treba da dovede do novog kvaliteta ponude.
“Intresovanje za otvaranje banaka u Crnoj Gori govori o vrlo stimulativnim uslovima za rad, mogućnostima dobrog poslovanja banaka. Stimulativni okvir za poslovanje banaka podrazumijeva dobru zakonsku regulativu, kao i mogućnost korišćenja domaćih sredstava za poslovanje“, kaže Kalač.
U Centralnoj banci kažu da je zainteresovanost investitora za ulaganje u bankarski sistem motivisano otvorenošću crnogorskog tržišta, regulatornom uređenošću i stvorenim pretpostavkama sigurnosti ulaganja.
Takođe, veliki broj krupnih i značajnih investicija koje su u toku i onih koje su izvjesne u budućem periodu, predstavljaju ozbiljan dodatni impuls. Postojeće banke na crnogorskom tržištu različite su po veličini, složenosti i strukturi, imaju određenu politiku ulaganja u različita područja i sektore. Prema tome, izvoditi bilo kakav zaključak o optimalnom broju banaka koji bi bio primjeren veličini i strukturi crnogorskog tržišta je krajnje relativna kategorija smatraju u CBCG.
Standardi
Centralna banka, kažu u ovoj instituciji, prilikom licenciranja banaka primjenjuje sve međunarodne standarde, tako da na našem bankarskom tržištu posluju i poslovaće isključivo banke koje ispunjavaju sve zahtjeve obezbjeđivanja sigurnosti i stabilnosti za deponente i povjerioce, kao i transparentnosti bankarskih ulaganja, referentnosti osnivača i nivoa korporativne kulture.
“Kompariranje broja banaka sa bankama u regionu ili u okviru EU takođe predstavlja prilično relativan pokazatelj. Kriterijum o broju stanovnika po jednoj banci ničim ne ukazuje na stabilnost i održivost banaka, što je osnovni cilj koji svaki regulator želi da postigne. Možemo govoriti o konkurentnosti, strukturiranosti privrede, investicijama, stopi nezaposlenosti, visini zarada i drugim pokazateljima ekonomskog razvoja. Kako god, konkurencija na bankarskom tržištu donosi i pozitivna očekivanja vezana za povećanje nivoa ulaganja, nove investicije, uticaj na kamatne stope“, ističu u CBCG.
U krajnjem, zakonitosti tržišta utiču na prestrukturiranje i status banaka i to je osnovno mjerilo o broju banaka na nekom tržištu.
“Tu nema direktnog uticaja regulatora, niti bi trebalo da ga bude. Regulator obezbjeđuje jednak tretman svih banaka, a tržišna kretanja su osnovno mjerilo broja banaka i uslova njihovog poslovanja“, ističu u CBCG.
Pobjeda
