Evropa nije započela 2017. godinu u najboljim okolnostima. Brexit je i dalje bio relativno nov i zabrinjavajući, propala je najstarija banka u Italiji, a niz nadolazećih izbora učinio je investiture nervoznim. Dvanaest mjeseci kasnije, uspjeh evropske ekonomije ove godine bio je tako iznenađujući da čak uživa svoj hashtag: # euroboom.
Međunarodni monetarni fond je prošlog mjeseca saopštio da je oporavak Evrope bio toliko snažan i da je proširen na ostatak svijeta, čineći region “pokretačem globalne trgovine” i ekonomskog rasta. Predviđa se da će eurozona porasti za 2,2% u 2017. godini, što je najveća brzina u deceniji, prema podacima Evropske komisije.
Euro je takođe snažno porastao. Zajednička valuta je dobila na vrijednosti oko 13% u odnosu na dolar ove godine, što je čini najuspješnijom G10 valutom.
Dobici će se vjerovatno ubrzati u 2018. budući da je onih trgovaca koji smatraju da će euro porasti više od onih koji očekuju njegov pad. Sredinom decembra, neto dug koji se odnosi na ugovore špekulativnih trgovaca o fjučersima i opcijama za euro bio je najveći u posljednjih deset godina. To je impresivan preokret, s obzirom da su do maja trgovci imali neto kratku poziciju u trajanju od tri godine.
Entuzijazam trgovaca dijele poslovni sektori širom regiona, a indeksi poverenja poslovnog povjerenja dostižu rekordne višegodišnje nivoe. U Francuskoj, gdje predsjednik Emmanuel Macron gura reformu rada, poslovno povjerenje je na najvišem nivou od 2007. godine. Indeks koji iznosi 112 je znatno iznad dugoročnog prosjeka od 100, navode iz kancelarije za statistiku.
Južne nacije eurozone prošle su dugi put od duboke krize državnog duga 2012. godine, što je rezultiralo međunarodnim spašavanjem i monetarnim stimulansom od Evropske centralne banke. Preokret u 2017. godini za ove zemlje naglašen je nadogradnjom kreditnih rejtinga. U oktobru, S&P je neočekivano poboljšao kreditni rejting Italije prvi put u tri decenije. Prošlog mjeseca, S&P je nakon pet godina povećao rejting Portugala na investicioni nivo nakon petogodišnjeg “smeće” rejtinga.
Jedan od najsjajnijih signala poboljšanja u eurozoni mogao bi doći iz Grčke. Samo dvije godine nakon što je bila gotovo izbačena iz monetarne unije pokušavajući da izbjegne bankrot, nacija se ove godine uspjela vratiti na tržišta obveznica a njen kreditni rejting su nadogradili i Fitch i Moody’s. Čini se da su restrukturiranje duga i masivni gubici za vlasnike obveznica 2011. godini doveli do potrage za investitorima. Prinos na desetogodišnje grčke obveznice pao je ispod 4% ovog mjeseca, što je najniže u 11 godina. Jedna od top švicarskih banaka u 2018. godinu zauzet će dugu poziciju za dug grčke vlade.
Ekonomski dobici dogodili su se i van eurozone. Tri najveće ekonomije istočne Evrope premašile su čak njemački rast u proteklih nekoliko godina. Poljska, Rumunija i Češka doživljavaju “zlatne trenutke” visokog ekonomskog rasta, niske nezaposlenosti i pouzdane inflacije.
Ipak, još uvijek postoji nekoliko rizika u 2018. godini. Većina zemalja eurozone doživljava oporavak uz “obilna radna mjesta, ali niske plate”, upozoravaju analitičari u HSBC-u. Plate će morati da rastu brže kako bi se potrošačka potražnja povećala. To bi mogla biti “definicija ludila” kako bi se pretpostavilo da će evropska tržišta nastaviti da rastu bez pristojnog rasta produktivnosti i niske zarade, rekao je HSBC. U međuvremenu, neke istočne države u Evropi imaju suprotan problem rasta zarada koji je previše brz zahvaljujući vladinim fiskalnim podsticajima. Sada prevazilaze rast produktivnosti, što rizikuje pregrijevanje ekonomije.
Najveća zabrinutost proističe iz politike. Neizvjesnost, previranja i desničarski populizam prijete da obeshrabre investitore i izbace sa kolosijeka ekonomski rast. Njemačka će započeti novu godinu sa privremenom vladom, jer Angela Merkel pokušava ponovo da formira vladajuću koaliciju, sprečavajući neke napore za reformu eurozone. Slomljena grupa katalonskih separatista tijesno je osvojila najviše mjesta na regionalnim izborima, ali će se boriti za formiranje koalicije i ponoviti svoju kandidaturu za nezavisnost, što će vjerovatno dovesti do još većeg sukoba sa Madridom. Italijanski izbori zakazani su za mart, sa strankom koja se suprotstavlja konvenvionalnim principima na prvom mjestu. U međuvremenu, krajnje desničarski populizam postaje sve veći u drugim zemljama. U Austriji, nacionalistička slobodarska stranka ušla je u vladajuću koaliciju, što je rukovodilo evropskog povjerenika da kaže kako “prisustvo ekstremnog prava na moć nikad nije trivijalno”. Pravosudne reforme u Poljskoj, koje se široko smatraju prijetnjom za demokratiju, prisilile su Evropsku uniju da iskoristi “nuklearnu opciju” koja nikad nije korišćena, što bi potencijalno moglo oduzeti njeno glasačko pravo kako bi pokušala vratiti zemlju u skladu s vrijednostima Unije.
Sve u svemu, politička neizvjesnost iz 2017, koja uključuje dramatične izbore u Francuskoj i Njemačkoj i deklaraciju o nezavisnosti Katalonije, nisu stajali na putu ekonomskog rasta. Iako su potrebne ekonomske i političke reforme širom regiona, postoji puno momenata za zvučan start u 2018. godini.
Izvor: Indikator
