Javni poziv za građane koji žele da dobiju kredit iz novog projekta “Hiljadu plus” mogao bi biti raspisan krajem februara ili početkom marta, nakon što se završi procedura izbora banaka i građevinskih kompanija koje će učestvovati u projektu i preciziraju svi uslovi za partnerom Bankom za razvoj Savjeta Evrope, saznaju “Vijesti” u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.Vladin plan je da 40 odsto, od planiranih 500 stambenih kredita, dobiju domaćinstva čiji je najmanje jedan član zaposlen u državnoj upravi. Ovaj kriterijum se nalazi u Informaciji o pregovorima sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) koju je Vlada usvojila krajem decembra. Međutim, moguće je da on za CEB, koji obezbjeđuje 10 miliona eura za projekat, na kraju ne bude prihvatljiv i da ne bude primjenjivan. Vlada je pokušala i na početku prošlog projekta da dio najjeftinijih stanova rezerviše za državne službenike, ali je evropski partner tada to odbio.
Ono što je sada poznato je da će kamata biti 3,99 odsto, nešto manja nego što je bila u projektu iz 2010. kada je iznosila 4,99 odsto. Pad kamate je bio očekivan jer su pale i komercijalne efektivne kate na stambene kredite koje su prije pet godina iznosile prosječno 8,5 odsto, a u decembru prošle godine bile su 7,3 odsto.
Takođe, biće ispravljene i greške iz prethodnog poziva u određivanju uslova zbog čega je tada ostalo neiskorišćeno oko 600 mogućih kredita.
Za učešće u projektu tada bio je uslov da maksimalni neto prihod u domaćinstvu za nosioca bude do 500 eura, a za svaku narednu odraslu osobu 250 eura i 150 eura za svako dijete u domaćinstvu. To je značilo da je mladi bračni par bez djece mogao da ima ukupna primanja najviše 750 eura, što je manje od dvije prosječne zarade. Međutim sa takvim primanjima nisu mogli dobiti kredit od banke jer bi im rata bile veća od polovine ukupnih primanja. Zbog toga su morali da imaju veće učešće od predviđenih pet odsto, što mnogi nisu mogli da ispune.
Sada su uslovi značajno poboljšani. Prihod za prvog odraslog člana domaćinstva biće 600 eura, za svaku narednu punoljetnu osobu 420, a za svako djete po 300 eura. To znači da će sada maksimalni prihodi za mladi bračni par bež djece biti 1.020 eura, što je za 270 eura više nego u prethodnom projektu. Sada bi njihova rata mogla da iznosi i 500 eura pa će im biti potrebno manje učešće, ili će moći da kupe veći stan ili da uzmu kredit sa manjim rokom otplate.
Treća povoljnost je što bi cijena po kvadratu, do koje bi važile povlastice, iznosila do 1.089 eura, dok je u ranijem projektu ta graj nica bila 900 eura. Korisnici kredita tada su za iznos preko 900 eura po kvadratu morali da plaćaju u gotovini ili da uzmu drugi kredit sa komercijalnom kamatom.
Prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u 2010. godini je, prema podacima Monstata, iznosila 1.272 eura što je bio mnogo veći iznos od predviđene granice od 900 eura. Zbog toga je obezbjeđenje novca za ovu razliku bio preveliki problem za mnoge porodice, a veliki broj njih je na kraju morao i da odustane.
Prema posljednjim podacima Monstata, koji se odnose na jul-septembar prošle godine, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji je 1.111 eura, odnosno svega 22 eura više od granice predviđene novim projektom. To će biti veliki olakšanje jer korisnici neće morati da obezbjeđuju dodatni novac ili će taj iznos biti manji.
U ovom novom projektu predviđena je gornja granica vrijednosti kvadrata stana koji se može kupiti uz pomoć ovog kredita na 1.200 eura. Razliku od 1.089 eura po kvadratu do konačnog iznosa pokriva korisnik kredita o svom trošku ili iz drugog komercijalnog kredita. Ovo znači da korisnici neće moći da konkurišu za luksuzne stanove čija je cijena preko 1.200 eura po kvadratu, bez obzira i na mogućnost da tu razliku sami pokriju.
Ostali uslovi su isti kao i u prethodnom projektu, a najvažnija je da učešće korisnika mora biti najmanje pet odsto vrijednosti kredita.
Javni pozivi za izbor banaka i građevinskih kompanija završavaju se 12. februara.
Za bračne parove do 35 godina starosti 30 odsto kredita
Osnovni cilj ovog projekta kako ie, navedeno u Vladinoj informaciji, je da stambeno pitanje riješe domaćinstva sa primanjima ispod prosjeka koja “nemaju pristup stanovanju pod postojećim tržišnim ustavima i mehanizmima finansiranja”.
Pitanje je kako državni službenici mogu da budu u ovoj kategoriji i da se za njih rezerviše 40 odsto ili 200 kredita, kada državne institucije značajan novac dijele kao stambene kredite svojim radnicima.
Prema Vladinom predlogu kriterijuma, još 30 odsto kredita bilo bi rezervisano za bračne parove gdje ni jedan od supružnika nije stariji od 35 godina, a preostalih 30 odsto dobila bi ostala domaćinstva. Prioritet izbora unutar ovih kvalifikovanih grupa imala bi domaćinstva sa samohranim roditeljem ili starateljem, domaćinstva čiji je član osoba sa invaliditetom, domaćinstava sa djecom sa smetnjama u razvoju, mladi ljudi koji su bili djeca bez roditeljske brige i žrtve nasilja u porodici.
Izvor: Vijesti
