Bez obzira jeste li poduzetnik ili radite u nekoj privatnoj ili državnoj organizaciji, sigurno se ponekad nađete u situaciji da vam nedostaje još samo malo do konačnog cilja. O čemu se radi? Nedostaje vam energije? Niste dovoljno uporni? Nemate samopouzdanja?

….ili se radi o nedostatku motivacije?!

Što je to uopšte motivacija i kako funkcioniše?

Kaže jedna od definicija: „Motivacija je skup pobuda koje pokreću čovjeka na aktivnost te određuju njen intenzitet i trajanje“.

Svi mi koji smo aktivisti pragmatičari odmah uočavamo ključne riječi – pokret, intenzitet i trajanje.

Za mene je motivacija naša unutarnja vatra koja tinja ili gori u nama.

Ako samo tinja, potrebno je rasplamsati taj plamen, ali ako gori, onda obično javno pokazujemo da imamo taj „unutarnji okidač“ koji nas pokreće.

Ljude danas najčešće motiviše novac, što je dobro i sasvim u redu, no jedan dio ljudi se ipak pokreće i kroz neke druge oblike motivacije kao što su zdravlje, mir, blagostanje, sreća, zadovoljstvo poslom koji rade, druženja s prijateljima, porodici i dragim prijateljima, putovanja, užitak u sportu i raznim oblicima rekreacije, različite nagrade i darovi…..

Radeći s mnogim timovima imala sam priliku da vidim rezultate nekih testova koji su pokazali da novac kao motivacija u velikom broju ipak nije na prvom mjestu, nego tek na 3. ili 4.

Razlike su očigledne i u generacijama – „boomeri“ su motivisani poslom koji obavljaju, „generacija X“ stavlja na prvo mjesto porodične vrijednosti, a „millennialsi“ prijatelje.

I zato ako ste slučajno rukovodilac nekog tima, ni malo vam nije lako da motivišete članove tima, pogotovo ako ste to planirali da odradite na isti način prema svima.

Tu je potencijalna opasnost i zamka, jer svaki lider treba da zna šta motiviše njegovog člana tima i u skladu tim radi.

U organizacijama je motivacija često važnija od strateški postavljenih ciljeva i planova izraženih u brojkama, a na menadžerima i liderima je zadatak da to prepoznaju.

Na žalost, vrlo mali broj menadžera shvata važnost motivacije kao ključnog elementa kojim se podiže produktivnost i učinkovitost, već misli da je dovoljno članovima tima postaviti cilj, pa se čak i potruditi da pojasne kako do njega doći.

Ljudi znaju šta, većinom znaju i kako, ali se negdje na tome putu izgube ili umore, pa posustanu.

To je ključni trenutak kojeg pravi lider prepoznaje i djeluje u onoj mjeri koliko dobro poznaje svakog člana svojeg tima.

Kažu da motivacija prosječno traje 3 do 5 dana, pa sami zaključujemo treba nas često motivisati. Sve je super dok ima ko da nas motiviše ili još bolje ako smo dovoljno snažni da se motivišemo  sami.

Pozitivne osobe uglavnom nemaju problem s motivacijom, daleko je veći izazov motivisati „dežurne negativce“. S njima se treba malo više potruditi i najprije otkriti pravi razlog njihovog stava. Većinom su to osobe željne pažnje, pa je najbolji „lijek“ za njih nova uloga i odgovornost, te njihova što veća angažovanost.

Ostatku ljudi dovoljno je iskreno priznanje i pohvala i to je im je odlična motivacija da daju više nego što očekujemo. Drugima je pak važno da im delegirate dio posla, oni sretni, a vi zadovoljni jer vam tada ostaje više vremena za vaše strateške zadatke ukoliko ste na managerskoj poziciji.

I dopustimo im da pogriješe, to je normalno i poželjno u razvoju svakog pojedinca, ali nikad ne zaboravimo šta ih motiviše.

Zato njegujete svoj plamen i ne dopustite mu da se ikada ugasi!

Gordana Kadoić, Manager.ba