Naša ponuda u okviru kampanje pod nazivom “Ključ” je veoma pozitivno prihvaćena. Omogućili smo izbor klijentima između fiksne i varijabilne kamatne stope, a rokovi dospjeća su do 20, odnosno 25 godina.
Tražnja i interesovanje za stambenim kreditima iz ove ponude je iznad našeg očekivanja. Ipak, u okviru odnosa sa stanovništvom još uvijek dominiraju gotovinski krediti i krediti za refinansiranje, kazao je za Portal Analitika predsjednik odbora direktora SGM banke dr Milorad Katnić.Takozvani Podgorički model, izrastao na iskustvima Pariskog i Londonskog kluba i skorašnjem Istanbulskom pristupu, u Crnoj Gori je, prema informacijama kojima raspolažem, za sada imao ograničen domet. U najvećem dijelu i broju slučajeva, pitanja problematičnih kredita rješavana su pojedinačno i izolovano od banke do banke, a ne sistemski, izjavio je u intervjuu Portalu Analitika dr Milorad Katnić, predsjednik odbora direktora Societe Generale Montenegro banke i bivši ministar finansija.
“Neke od poslovnih banaka su izmjestile dio loših kredita u tzv. faktoring kompanije koje su povezana lica sa matičnim bankama. Bilo je i sporadičnih prodaja dijela portfelja problematičnih kredita trećim licima. Istovremeno, pojedine banke su kroz obezbjeđenje dodatnog kapitala i izdvajanja po osnovu loših kredita, prebrodile kritičnu fazu koja je uticala na njihovu finansijsku stabilnost. Ohrabrujući su podaci o padu iznosa NPL-a (loših kredita) na nivou sistema. Ipak, rješavanje problema loših kredita je proces koji će zahtijevati vrijeme i dodatna unaprjeđenja institucionalnog sistema koji će pogodovati rastu ekonomije i efikasnom izvršenju ugovora”, podvukao je on.
Ističući da je teško biti ministar finansija u Crnoj Gori, Katnić je ocijenio da je kult državnog posla je još uvijek prisutan i da u tom segmentu “postoji očigledna potreba za racionalizacijom”.
“Državna potrošnja, sa svojom veličinom i strukturom, je još uvijek teško breme za građane i privredu”, naglasio je Katnić.
ANALITIKA: Da li ste zadovoljni poslovnim rezultatima banke u 2015. godini?
KATNIĆ: Godina 2015. je za Societe Generale banku Montenegro bila jedna od najuspješnijih. Uz sve zahtjevnije i konkurentnije poslovno okruženje, ostvarili smo planirane finansijske rezultate, a komercijalni rezultati su iznad očekivanih. Još važnije je što smo povećali broj klijenata i osnažili vezu sa postojećim. Period koji je za nama obilježen je i prestižnim nagradama. Tokom 2015. godine proglašeni smo najboljom bankom u Crnoj Gori, od dva renomirana međunarodna magazina “The Banker” i “Euromoney”. Sve više se Societe Generale banka Montenegro prepoznaje kao referentna banka na tržištu. Ipak, prije svega, zadovoljstvo mjerimo zadovoljstvom naših klijenata. To je jedini način da gradimo čvrste osnove za buduće uspjehe.
ANALITIKA: Kao ministar finansija ste se zalagali za smanjenje kamatnih stopa. Da li su kamate u SG banci niže u odnosu na konkurentske komercijalne banke?
KATNIĆ: Kao ekonomista, a onda i kao ministar finansija zalagao sam se za bolji poslovni ambijent i niže transakcione troškove na tržištu, što bi posljedično trebalo da vodi nižim kamatnim stopama. Naravno, cijenu novca na tržištu i kod pojedinačnih poslovnih subjekata određuju i mnogi drugi parametri. Societe Generale banka Montenegro je sistemska banka na tržištu te stoga ima posebnu odgovornost i u ovom segmentu poslovanja. Pomno pratimo tržište i prilagođavamo svoju ponudu zahtjevima i mogućnostima. Shodno analizama koje radimo, kamate u Societe Generale banci Montenegro su u pojedinim segmentima najkonkurentnije na tržištu. To smo u mogućnosti da ponudimo zbog snažne depozitne baze, ali i podrške koju dobijamo od Societe General grupe i međunarodnih finansijskih institucija. I danas i ubuduće, svaki ekonomski opravdan projekat naša banka je spremna da podrži po prihvatljivim uslovima finansiranja. Naše očekivanje je da će dobrih projekata i klijenata biti sve više.
ANALITIKA: Koliko iznosi prosječna kamata na odobrene kredite za stanovništvo, a koliko za privredu? Kolika je prosječna zarada zaposlenih u SG banci?
KATNIĆ: Konkretni podaci o kamatnim stopama i zaradama su predmet poslovne tajne i oni ne mogu biti javno saopštavani. Međutim, želim da istaknem kako prosječne kamatne stope mogu biti interesantan i indikativan podatak, ali za pojedinačnog klijenta ne moraju mnogo da znače. Ovo iz razloga jer se kamate značajno razlikuju od klijenta do klijenta, u zavisnosti od namjene kredita i boniteta klijenta, odnosno rizika projekta u slučaju finansiranja privrede.
ANALITIKA: Da li je tačno da u vašoj banci stambeni krediti dominiraju u odnosu na druge finansijske proizvode i čime objašnjavate taj fenomen?
KATNIĆ: Stambeni krediti jesu važan segment našeg kreditnog portfolija, prije svega jer su cjenovno konkurentni, ali i zato što se trudimo da budu prilagođeni zahtjevima i mogućnostima klijenata i da istovremeno budemo efikasni u njihovom odobravanju. Naša ponuda u okviru kampanje pod nazivom “Ključ” je veoma pozitivno prihvaćena. Omogućili smo izbor klijentima između fiksne i varijabilne kamatne stope, a rokovi dospjeća su do 20 odnosno 25 godina. Tražnja i interesovanje za stambenim kreditima iz ove ponude je iznad našeg očekivanja. Ipak, u okviru odnosa sa stanovništvom još uvijek dominiraju gotovinski krediti i krediti za refinansiranje. Pored odnosa sa stanovništvom važan segment našeg poslovanja odnosi se na privredu. Uz odličnu bazu korporativnih klijenata, kako međunarodnih tako i domaćih kompanija, poseban akcenat posljednjih godina smo stavili na podršku malim i srednjim preduzećima. Naša posebnost je što pripadamo velikoj međunarodnoj grupi, sa tradicijom od preko 150 godina, koja posluje u 76 država i opslužuje preko 30 miliona klijenata, što nam omogućava da našim klijentima u Crnoj Gori pružimo, pored standardnih bankarskih proizvoda, i savjetodavne usluge, internacionalnu ekspertizu i brojne kontakte.
ANALITIKA: Kako ocjenjujete domete tzv. Podgoričkog modela i da li je opravdao svoju svrhu?
KATNIĆ: Takozvani Podgorički model, izrastao na iskustvima Pariskog i Londonskog kluba i skorašnjem Istanbulskom pristupu, u Crnoj Gori je, prema informacijama kojima raspolažem, za sada imao ograničen domet. U najvećem dijelu i broju slučajeva, pitanja problematičnih kredita rješavana su pojedinačno i izolovano od banke do banke, a ne sistemski. Neke od poslovnih banaka su izmjestile dio loših kredita u tzv. faktoring kompanije koje su povezana lica sa matičnim bankama. Bilo je i sporadičnih prodaja dijela portfelja problematičnih kredita trećim licima. Istovremeno, pojedine banke su kroz obezbjeđenje dodatnog kapitala i izdvajanja po osnovu loših kredita, prebrodile kritičnu fazu koja je uticala na njihovu finansijsku stabilnost. Ohrabrujući su podaci o padu iznosa NPL-a (loših kredita) na nivou sistema. Ipak, rješavanje problema loših kredita je proces koji će zahtijevati vrijeme i dodatna unaprjeđenja institucionalnog sistema koji će pogodovati rastu ekonomije i efikasnom izvršenju ugovora.
ANALITIKA: Vaša banka je dobitnik nagrade za filantropiju. Koliko menadžmentu banke znači ova nagrada?
KATNIĆ: Naša banka daje doprinos ne samo ekonomiji i bankarskom sistemu u Crnoj Gori, već cijelom društvu, usmjeravajući dio prihoda na oblasti gdje je podrška najviše potrebna. Banka se trudi da prepozna one oblasti koje su važne za građane Crne Gore i kvalitet njihovog života. U skladu sa tim, Baka podržava zdravstveni sistem, obrazovanje, kulturu i zaštitu životne sredine. Drago nam je da je naš trud u ovom domenu prepoznat i od drugih, i to specijalnim priznanjem za korporativnu filantropiju – Iskra kao i glavnom nagradom Unije poslodavaca za društveno odgovorno poslovanje. Ovogodišnje nagrade će svakako biti podstrek za dalji rad na ovom
ANALITIKA: Planirate li uvođenje novih finansijskih proizvoda?
KATNIĆ: Tržišne i tehnološke promjene su brze i traže stalne promjene i inovacije. Već je jasno da će klasičan bankarski pristup, neposredan lični kontakt sa klijentima, velika mreža filijala i sl. biti u velikom dijelu zamijenjeni novim tehnološkim rješenjima. Bankarske usluge će biti potrebne u budućnosti ali banke kakve danas poznajemo će se dramatično izmijeniti. Ne može se ni pretpostaviti šta će nam sve “donijeti” tzv. “disruptive” tehnologije.
Societe Generale banka Montenegro prati tržišne trendove, ali i zahtjeve naših klijenata. Svakodnevno analiziramo u kojim segmentima možemo kvalitetnije, jednostavnije i sa manje troška zadovoljiti njihove potrebe. Nedavno smo omogućili našim klijentima poseban paket platnih kartica koji omogućava besplatno podizanje gotovine, na svim automatima u Crnoj Gori. Takođe smo unaprijedili uslugu elektronskog bankarstva – SOŽeBANKING, tako da je sada sigurnije i jednostavnije obavljanje svih transakcija, 24 sata, 365 dana u godini. Naredni period će biti usmjeren na ubrzavanje naše digitalne transformacije, kroz projekte beskontaktnih kartica i mobilnog bankarstva, ali u fokusu ostaje težnja da svakog dana poboljšavamo kvalitet naših usluga. Ove promjene mi vidimo kao sjajnu priliku da postignemo naš cilj, odnosno da budemo vodeća banka kada je riječ o zadovoljstvu klijenata.
ANALITIKA: Da li imate neki savjet ili preporuku za aktuelnog ministra finansija?
KATNIĆ: U Crnoj Gori nije lako biti ministar finansija. Paternalističko nasljeđe koje je čvrsto ukorijenjeno u društveni i vrijednosni sistem stvara velika očekivanja od države i posebno ministara finansija. I ta očekivanju su, obično, konfliktna. Velika većina je složna u zahtjevima da porezi treba da budu niski, a opet najveći broj zagovara potrebu za velikom socijalnom državom. Kult državnog posla je još uvijek prisutan, a postoji očigledna potreba za racionalizacijom. U takvom ambijentu, mnogi su skloni da udovolje pojedinačnim zahtjevima i partikularnim interesima. Sve to otežava ili u nekim slučajevima onemogućava sprovođenje politike Ministarstva finansija. U tom kontekstu, važno je istrajati na konzistentnoj fiskalnoj konsolidaciji, prije svega kroz rashodnu stranu budžeta.
Državna potrošnja, sa svojom veličinom i strukturom, je još uvijek teško breme za građane i privredu. Suočavanje sa njom je jedan od najvećih izazova za svakog ministra finansija. Istovremeno, briga za budućnost i održivi ubrzani razvoj zahtijevaju korjenite strukturne reforme, koje se ne smiju odlagati. Da bi ove reforme bile cjelovite, uvezane i djelotvorne, presudna je uloga Ministarstva finansija.
Izvor: Portal Analitika
