Janet Yellen vodi Federalne rezerve(FED) prema prvom povećanju kamatnih stopa u posljednjih deset godina naoružana tradicionalnim ekonomskim modelima. Zbog toga su neki ekonomisti zabrinuti za njen uspjeh u svijetu masovnog štampanja novca i kamatnih stopa koje teže nuli.Šezdesetdevetogodišnja ekonomistkinja smatra da je vrijeme za povećanje kamatnih stopa iako inflacija tek treba da poraste jer vjeruje u desetine studija koje sugerišu da čvrsto tržište rada proizvodi inflatorne pritiske, piše Reuters.
To je rizična odluka uzevši u obzir da je globalna inflacija na istorijsko niskom nivou i mnoge centralne banke ostaju pri politici monetarnog popuštanja dok se njihove ekonomije bore da ulove kakav takav zamah.
Yellen je, s druge strane, već proglasila kraj Fedovog programa otkupa obveznica kojim se stimuliše ekonomija. Pokaže li se da je u pravu oko kamatnih stopa, učvrstiće svoju reputaciju i uvjerenja koja se oslanjaju na davno uspostavljene odnose između radnih mjesta, plata i cijena.
Ako je u krivu, Fed će se pridružiti Evropskoj centralnoj banci i centralnim bankama Švedske, Izraela i Kanade koje su bezuspješno pokušale da izbjegnu nultu kamatnu stopu tokom finansijske krize 2007-2009.
Postoje razlozi za sumnju u konvencionalne ekonomske teorije. Mnogi ekonomisti predviđali su spiralu pada cijena kada je američka stopa nezaposlenosti skočila tokom krize, a zatim rast inflacije kada nezaposlenost padne. Nijedno ni drugo nije se dogodilo, iako je Yellen najavila ove godine da Fed namjerava – vjerovatno postupno – da poveća kamatne stope, ali da će to zavisiti od podataka.
To pokazuje da Yellen svoja uvjerenja „temelji na tradicionalnim modelima, ali je svjesna nesigurnosti“, rekao je Randall Kroszner, koji je s Yellen bio među guvernerima Feda između 2006. i 2009.
„Moguće je, iako je malo vjerovatno, da su tradicionalni modeli sasvim pogrešni i da smo u potpuno novom svijetu. Ali ona neće uzletjeti, ostaće čvrsto na nogama“, smatra Kroszner.
Yellen je sasvim jasno pokazala da joj ekonomski modeli služe samo kao orijentiri u komplikovanom procesu donošenja odluka.
Razgovori s njenim bivšim saradnicima stvaraju sliku o Yellen kao pragmatičnoj ekonomistkinji koja je spremna na promjene smjera kada je to potrebno, ali se oslanja na podatke i ekonomsku teoriju umjesto na nagađanja i slutnje.
To znači da katkad previdi signale koji su suviše novi ili su nemjerljivi u tradicionalnim modelima, a relevantni su za kreiranje monetarne politike.
Fedovi transkripti pokazuju da je na sastanku u septembru 1996. Yellen, tada članica Fedovg upravnog odbora, izjavila je kako je “spremna” da podupre povećanje kamatnih stopa jer njena analiza pokazuje da pokazuje da će inflacija rasti.
Međutim, Alan Greenspan, tadašnji predsjednik Feda , rekao je da vidi promjene u ekonomiji koje će obuzdati rast cijena. Kasnije se ispostavilo da je inflacija zbilja ostala niska.
“Bila je to više intuicija nego bilo šta drugo”, rekla je o Greenspanovoj slutnji da će američka produktivnost rasti Alice Rivlin, takođe članica vijeća Feda u to vrijeme.
Pogrešna procjena inflacije mogla bi sada zaustaviti rast zaposlenosti i zadržati ključnu kamatnu stopu blizu nule, te čak prisiliti Fed da napravi zaokret i smanji kamatne stope.
Članovi Fedovog odbora nagovještavali su veću inflaciju 2013. i 2014., ali to se nije dogodilo. Yellen je obrazlagala da će se ove godine privremeni faktori, kao što su niske cijene nafte i snažan dolar, s vremenom nestati , dok će snažno tržišta rada podstaći rast cijena.
“To je jednostavna analiza, ali je problem što to govore već godinama, tako da je nešto šuplje u toj priči”, kaže Timothy Duy, ekonomista sa Univerziteta u Oregonu. Prerano povećanja kamatnih stopa vjerovatno bi gurnulo američku ekonomiju u recesiju, zaključuje Duy.
Fedov poželjni nivo inflacije bez hrane i pića je sada 1,3 posto. Većina guvernera očekuje rast iduće godine, ali ipak ne očekuju da će taj rast dostići ciljani nivo malo ispod dva posto.
Jon Faust, bivši posebni savjetnik Fedovog odbora čije je istraživanje citirala Yellen kaže da sumnja da su članovi odbora čvrsto uvjereni da će inflacija dostići ciljani nivo i da će tamo ostati, čak i ako se slažu da će snažno tržište rada tome pomoći.
Sa stopom nezaposlenosti od 5 posto, upola manjom nego 2009., Yellen je 3. decembra upozorila članove odbora da bi inflacija mogla porasti znatno iznad ciljanog nivoa ako kamatne stope ne budu usklađene.
Ipak, Fedov guverner Lael Brainard upozorava da odnos između nezaposlenosti i inflacije nije tako jednostavan kao nekada i da bi globalna ekonomska slabost mogla pogoditi i SAD.
Većina analitičara uvjerena je da će Brainard, koji je postao lider Fedove oprezne frakcije, prihvatiti prvo podizanje kamatnih stopa bez prigovora, ali da će biti potrebni mnogo uvjerljiviji argumenti kako bi ga se uvjerilo da je potreban dalji rast.
Brainard je 1. decembra izjavio da američki dolar aprecira djelimično zbog globalnih ekonomskih slabosti i da je bi to mogao biti argument za odgađanje odluke o povećanju kamatnih stopa i za zadržavanje niskih kamatnih stopa u idućih nekoliko godina.
Charles Plosser, koji je vodio filadelfijski Fed od 2006. do marta 2015., smatra da je kamatne stope trebalo podići prije godinu dana, ali dodaje da mu je drago da je glavni odbor Feda pokrenuo raspravu o tome.
“Vrlo je važno da ina razmišlja racionalno, jer onda o tome možete raspravljati”, zaključio je Plosser.
Izvor: Banka.hr
