Zemlje srednje i istočne Evrope (CEE) kaskaju za zapadnijim susjedima po mnogočemu, no to ne važi kad je u pitanju teret javnog duga.
Udio javnog duga u BDP-u u CEE regiji u prosjeku dostiže 53 posto, daleko niže od 90 posto koliko je to u Zapadnoj Evropi. Zahvaljujući nastavku ekonomskog rasta, boljim fiskalnim brojkama i uštedama na valu jeftinog novca, javni dug će nastaviti da pada 2018. i 2019., očekuje austrijska Erste banka u najnovijoj analizi o dugu u regiji.
Isti voz, sporiji tempo
Premda je Hrvatska odnedavno uskočila na isti kolosjek pospremanja javnih finansija, teret javnog duga još jedna pokazatelj u nizu koja otkriva koliko zapravo država kasni za drugima u reformama i fiskalnoj konsolidaciji. Dok je prosjek regije 53 posto, Hrvatski će javni dug tek ove godine pasti na nivo od oko 80 posto udjela u BDP-u. Apsolutna rekorderka po rezanju duga je Češka koja posljednje dvije godine ostvaruje proračunski suficit.
Svi štede na kamatama
Sve države regiona uštedjele su ove godine na kamatama: najveću uštedu preko 1 posto BDP-a ostvarila je Mađarska, Rumunski dug je na 37 posto, Slovačka je daleko komforno ispod Maastrichta na 51,8 posto, a Slovenija se približava brojki od 70 posto.
