U cilju sprječavanja ranog napuštanja tržišta rada u Crnoj Gori trebalo bi, prema riječima predstavnika Svjetske banke (SB), ograničiti prijevremeno penzionisanje na osnovu dugog radnog staža, revidirati listu zanimanja koja su obuhvaćena tom mogućnošću i promovisati duži radni vijek.
Konsultantkinja SB, Agnješka Hlon-Dominčak, kazala je da SB preporučuje Crnoj Gori da ograniči prijevremeno penzionisanje na osnovu raznih vrsta politika i poveća zaposlenost starijih radnika.
“Preporučujemo reviziju liste zanimanja koja su obuhvaćena mogućnošću prijevremenog penzionisanja, uz učešće medicinskih stručnjaka, kao i transparentno finansiranje prijevremenog penzionisanja”, rekla je Hlon-Dominčak, predstavljajući studiju SB pod nazivom Opcije za reformisanje sistema prijevremenog penzionisanja za posebna i opasna zanimanja u Crnoj Gori.
Preporuke se, kako je kazala, odnose i na individualne mjere prevencije, promovisanje dužeg radnog vijeka putem informisanja javnosti i unaprijeđenja dostupnosti informacija i podataka, kao i redovna aktuarska procjena opcija za prijevremeno penzionisanje.
“Kada je riječ o ograničavanju prijevremenog penzionisanja na osnovu dugog radnog staža, trebalo bi raditi na ukidanju mogućnosti prijevremenog penzionisanja na osnovu godina staža i treba osnažiti mjere prevencije i rehabilitacije kao rješenja ‘ranog upozorenja’, kojima se izbjegava skupa deaktivacija starijih radnika”, precizirala je Hlon-Dominčak.
Kada je riječ o reviziji liste zanimanja koja su obuhvaćena mogućnošću prijevremenog penzionisanja, procenat radnika koji imaju pravo na prijevremeno penzionisanje treba ograničiti na manje od dva odsto radne snage, poželjno na oko jedan odsto, ne uključujući vojsku i policiju.
“Vrste radnih mjesta koji imaju pravo na beneficirani radni staž treba ograničiti na kategorije za koje je to neophodno na osnovu rizika po zdravlje ili odgovornosti za druge ljude, u čemu treba uključiti specijalistu medicine rada i definisanje vrste radnih mjesta umjesto zanimanja”, navela je Hlon-Dominčak.
U individualne mjere prevencije, kako je dodala, spadaju lični račun za spriječavanje napornosti rada, razvoj programa usavršavanja i prekvalifikacije, unaprijeđenje uslova i kvaliteta rada, fleksibilne mjere radnog vremena za starije radnike, kao i mogućnost dodatnog odmora.
“S obzirom na trenutnu situaciju u Crnoj Gori, presudno je pravilno odrediti momenat sprovođenja reforme, a sa pripremnim radnjama trebalo bi krenuti relativno brzo”, smatra Hlon-Dominčak.
Viši ekonomista u SB, Zoran Anušić, kazao je da Crna Gora spada među najstarije evropske nacije, što je jedan signal koji sugeriše da će pritisak na to da ljudi rade duže biti veći.
“Radna aktivnost i radno sposobnih iznad 50 godina je na dnu evropske ljestice, što je još jedan signal koji kaže da se ona mora povećati i truditi se da sistem bude takav da se radi što duže”, rekao je Anušić.
Prema njegovim riječima, nakon krize 2008. godine, omjer korisnika i penzionera se pogoršao, odnosno dinamika penzionera bila je brža od dinamike osiguranika.
“Postavlja se pitanje koliko su u tome učestvovale mjere iz 2010. godine, kada je uvedeno nekoliko mogućnosti prijevremene penzije”, naveo je Anušić.
Studija je, kako je dodao, pokazala da penzijski sistem u Crnoj Gori nije samoodrživ, o čemu govori deficit penzijskog sistema. On od 2012. godine pada sa 5,2 odsto na 3,3 odsto u 2015, a sada je još nešto niži.
“Međutim, penzijski sistem i dalje nije samofinansirajući”, naveo je Anušić.
Studija je pokazala da je broj zaposlenih sa beneficiranim stažom u Crnoj Gori u prošloj godini iznosio 8,4 hiljade, koji je opadao u odnosu na 11,65 hiljada u 2011. godini.
“Od toga je 2,5 hiljade njih u korporativnom sektoru, a 5,8 hiljada u državnom. Uglavnom se radi o muškarcima”, dodao je Anušić.
Broj ljudi sa beneficiranim stažom u vojsci i policiji u ukupnom broju zaposlenih je 3,3 odsto. Crna Gora je, što se tiče broja vojnika i policajaca, daleko iznad zemalja EU.
“Takođe, Crna Gora ima neobičnu situaciju da kada neko ode u penziju sa beneficiranim radnim stažom, zaposli se i nastavi da prima penziju i punu platu. Time se stimuliše rani odlazak u penziju, što ima negativan učunak na tržište rada na razne načine”, smatra Anušić.
Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je reformu penzijskog sistema, započetu 2003. godine reformom sistema tekućeg finansiranja, podržala i kreditirala SB kroz projekat Investiranje u administraciju penzijskog sistema.
“Saradnja sa SB nastavljena je i tokom 2010. godine, kroz aktivnosti u vezi sa utvrđivanjem radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem”, naveo je Purišić.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući finansijskoj podršci SB angažovana je renomirana institucija, koja je napravila listu radnih mjesta, na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, koja je bila osnov za donošenje podzakonskih akata kojima se reguliše staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.
“Crna Gora je 2004. i 2011. godine realizovala dvije značajne reforme penzijskog sistema. Međutim, rezultati ovih reformi znatno su neutralisani propisivanjem ad hoc posebnih – povoljnijih uslova penzionisanja za pojedine kategorije osiguranika”, precizirao je Purišić.
Zbog toga je, kako smatra, neophodno nastaviti reformu penzijskog sistema, usaglašenu sa politikama EU, koja bi bila usmjerena na spriječavanje ranog napuštanja tržišta rada i ranog penzionisanja.
Vijesti online
