Zemljama zapadnog Balkana biće potrebno šest decenija da dostignu nivo dohotka Evropske unije, ako njihov privredni rast nastavi da bude kao između 1995. i 2015. godine, a dvije decenije ako ga ubrzaju – navodi se u najnovijem izvještaju Svetske banke koji je predstavljen u Beču.
“Poslednjih godina zemlje zapadnog Balkana napredovale su u reformi javnih finansija i regenerisanju privrednog rasta, ali njihovi građani možda još ne osjećaju koristi od toga”, ukazala je direktorka Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder.
Ona je kazala da “usredsređenost na strukturne reforme mogu da ubrzaju privredni rast i poboljšaju život ljudi tako da se dostigne nivo standarda u EU”, saopštila je Svjetska banka.
U izvještaju “Zapadni Balkan: ubrzanje motora rasta i prosperiteta”, Svjetska banka razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Srbija mogu da ubrzaju privredni rast i brže dostignu dohodak u EU.
“Reforme i makroekonomska stabilnost mogu da pomognu zemljama zapadnog Balkana da godišnje rastu oko pet odsto, što bi im omogućilo da dostignu standard EU za dvije, umjesto šest decenija”, navodi se u tom izveštaju.
Dodaje se da je privredni rast u zemljama zapadnog Balkana pre 2008. godine u prosjeku bio pet do šest odsto godišnje i bio je viši od onog u zemljama EU i u svetu, ali da se prepolovio posle finansijske krize. Stručnjaci Svjetske banke smatraju da je tom regionu potreban novi model rasta zasnovan na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većem učešću privatnog sektora u privredi.
“Bolja ekonomska saradnja u regionu će povećati učešće izvoza u BDP-u, a izvoz mora da se udvostruči kako bi se dostigle manje zemlje koje su već članice EU. Učešće privatnog sektora u privredama zemalja u kojima državni još uvjek vodi glavnu riječ u privredi takođe mora da dobije značajniju ulogu. Niska i sporo rastuća produktivnost u zemljama zapadnog Balkana zahtijeva poboljšanje uslova poslovanja kako bi se privukli privatni investitori i povećao broj privatni firmi”, ističe se u izvještaju Svetske banke.
Ukazano je i da je nezaposlenot u regionu skoro dvostruko veća nego u drugim malim zemljama u tranziciji koje su sada članice EU i da polovina stanovništva sposobnog za rad traži posao a četvrtina ne može da ga nađe, zbog čega je važno da se radi na otklanjanju prepreka za zapošljavanje sa kojima se suočavaju stariji, mladi, žene i manjine.
