Teroristički napadi u Parizu su prouzrokovili brojne ljudske žrtve, ali teror ima i ekonomske posljedice. Po mišljenju stručnjaka najviše bi mogli biti pogođeni turizam i trgovina.
S više od 80 miliona posjetilaca godišnje Francuska je najomiljeniji turistička destinacija u svijetu. Oko sedam posto, toliki je udio turizma u nacionalnom BDP-u. Bojazan da bi turisti ubuduće mogli zaobići Pariz ili cijelu Francusku dovela je u ponedjeljak (16.11.) do osetnog pada vrijednosti dionica avioprevoznika Air France i velikih lanaca hotela kao što je Accor.
– Sada naravno svako razmišlja hoće li u dogledno vrijeme putovati u Pariz. Mnogi to neće učiniti, kaže ekonomista Friedrich Schneider, koji se na Univerzitetu u Lincu intenzivno bavio ekonomskim posljedicama terorizma.
– Ako promet u turizmu opadne, to bi moglo značiti gubitak prihoda od nekoliko stotina miliona eura.“ Direktno su pogođeni i kafići, koncertne dvorane, organizatori koncerata i slične institucije.
– Osiguranja će od njih zahtijevati visoke premije zato što se nalaze u ugroženom gradu i zato što osiguravači ubuduće neće biti spremni da snose rizik po dosadašnjoj povoljnoj tarifi, kaže Schneider za DW.
Moguće je i da ubuduće građani zbog napada troše manje novca. To se neće odraziti na normalne, svakodnevne kupovine, ali hoće na luksuzni segment (zbog izostanka turista), uvjeren je Schneider.
– Skupi modni butici u Parizu će u prvih pola godine nakon napada sigurno imati za 20-30% manji promet.
U SAD-u se pak maloprodaja nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. brzo oporavila, kaže Jörg Krämer, glavni ekonomista Commerzbanka.
“Promet je bio slab samo u septembru“, napominje on za DW. Već tri mjeseca kasnije se stanje stabilizovalo.
Turizam bi mogao „preplašiti“ i investitore
Švajcarski makroekonomista Bruno Frey u jednom je članku podsjetio na studije koje su istražile uticaj napada na inostrane direktne investicije u Španiji i Grčkoj u razdoblju od 1975. do 1991., kada su u obije zemlje zabilježeni brojni politički motivisani teroristički napadi. Direktne strane investicije u Španiji su tada opale za 14%, a u Grčkoj za 12%.
Terorizam nanosi „veliku štetu“ i spoljnoj trgovini, tvrdi Frey, prije svega zato što su pojačane sigurnosne mjere i kontrole. On upućuje na analizu međunarodnog trgovinskog poslovanja između više od 200 zemalja svijeta u razdoblju od 1960. do 1993. Po njoj je udvostručenje broja terorističkih napada prouzrokovalo “pad trgovinskog obima između dvije zemlje za četiri posto”.
Na drugoj strani se udeo SAD-a u svjetskoj trgovini u godinama nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. „nije bitno smanjio“, kaže glavni ekonomista Commerzbanka Krämer.
“Pojačane mjere sigurnosti nakon 9/11 nisu se negativno odrazile na svjetsku trgovinu.“
Skupe su u svakom slučaju bile sve te dodatne mjere poput angažmana dodatnih policajaca, sigurnosnog osoblja i kontrola. Iz ekonomskog ugla gledanja to su investicije koje nisu produktivne.
– Kad bi se te izdatke imalo na raspolaganju na području obrazovanja ili infrastrukture, onda bi produktivnost bila bolja, kaže Friedrich Schneider.
Francuska je već prije napada imala problema u obuzdavanju budžetskog deficita i visokog državnog duga: „Zato oni ne mogu jednostavno povećati broj policajaca ili pripadnika tajnih službi za nekoliko hiljada, a istovremeno druge izdatke ostaviti nepromijenjene, kaže Schneider.
“Vjerovatno će biti ušteda na nekom drugom mjestu.“
A više novca treba za vojne akcije. Francuski predsjednik je napade nazvao „ratnim činom“ terorističke milicije „Islamske države“ (IS), već u nedjelju je francusko ratno vazduhoplovstvo bombardovalo položaje IS-a u sirijskom gradu Rakki.
“Proširenje vojnog sukoba košta puno novca“, kaže Schneider.
“Zato će se budžetska situacija Francuske pogoršati.“ Već i prije terora u Parizu Evropska je komisija bila mišljenja da Francuskoj u iduće dvije godine neće poći za rukom da poštuje pravila o deficitu. Budžet neke zemlje EU-a po njima može iznositi maksimalno 3% BDP-a.
Ukoliko se Francuska sad još više udalji od zadatih okvira, onda joj barem ne prijeti opomena iz Brisela. „Zbog toga što napadi spadaju u kategoriju eksternih šokova, to se neće zaračunati u kriterijume“, smatra Schneider.
Švajcarski ekonomista Bruno Frey u svojim je istraživanjima došao do zaključka da politika ne bi trebala „jednostrano staviti sve na kartu korišćenja vojnih i policijskih sredstava“ s ciljem borbe protiv terorizma. Puno je važnije, dodaje, „ukloniti dublje uzroke terorizma“.
Frey upozorava osim toga i da se privreda ne reguliše previše u borbi protiv terora.
„Decentralizovane strukture odlučivanja i proizvodnje neke tržišne privrede najbolje su sredstvo za ograničavanje ekonomskih posljedica terorizma.”
Economy
