Povratiti bivšu slavu proizvođaču motornih vozila, posebno motocikla, bio je cilj celjskog preduzetnika Iztoka Pikla kada je prije dvije godine preuzeo Tomos od Hidrie.
No njegova predviđanja još uvijek daleko su od realizacije, naprotiv, za Tomos bi se moglo reći da je u latentnoj krizi, piše ljubljanski Dnevnik. Tomos ina narudžbi više nego dovoljno, ali mu je zbog nedostatka sredstava za finansiranje proizvodnje prije nekoliko mjeseci nestalo materijala, a kompanija je od početka marta do kraja juna 40 dana imala blokirane računa. Osim Tomosa, bili su blokirani računi i kompanije MPO Moto, preko koje Pikl kontroliše proizvođača mopeda iz Kopra.
Novi hipotekarni kredit
U avgustu se u Tomosu pojavio određeni optimizam jer je Pikl dobio novi kredit za kompaniju MPO Moto. U zamjenu za kredita u iznosu od 550.000 eura SID banka je uknjižila hipoteku na njegovom vlasničkom udjelu. Za taj kredit koji treba otplatiti do 2023. godine, dogovorena je u ovom je trenutku relativno visoka kamatna stopa od 6,77 posto. S druge strane, grupa Hidria ima založno pravo na dugotrajnu imovinu zbog potraživanja u iznosu od 430.000 eura.
U septembru je Iztok Pikl rekao da je prije ljetnih mjeseci, kada je Tomos trebalo da radi punom parom proizvedeno samo oko 700 mopeda. To je daleko od ovogodišnjih planova o proizvodnji oko 6000 motocikala po kojima je fabrika bila nadaleko poznata. U zlatnim danima, Tomos osnovan 1954. godine zapošljavao je gotovo 4000 radnika i proizvodio 100.000 mopeda godišnje. Iztok Pikl je u septembru rekao i da su opet počeli proizvodnju i najavio zapošljavanje novih radnika u razvoju i proizvodnji. U Kopru se posljednjih pet godina mopedi samo sastavljaju, dok se dijelovi proizvode u inostranstvu.
Prošle godine, tj. u prvoj godini nakon što je Tomos preuzeo Pikl, kompanija je ostvarila 1,8 miliona eura prihoda od prodaje. Troškovi rada iznosili su 478.000 eura, a EBITDA 96.000 eura. Tomosova neto dobit prošle godine je iznosila 44.000 eura. Iztok Pikl je ranije bio uključen u proizvodnju i prodaju električnih kablova, ali je njegova kompanija Kapis propala 2014.
Isprva je pokušao da izbjegne prisilnu nagodbu, ali je protiv toga bila Nova Ljubljanska banka koja je tražila stečaj Kapisa. U stečaju, koji je započeo u februaru 2015. kompaniji je priznato oko 18 miliona od 19,5 miliona eura prijavljenih potraživanja. Na početku stečaja imovina Kapisa procijenjena je na 1,3 miliona eura.
