Evropska centralna banka (ECB) suočena je sa novim tužbama od strane njemačkih euroskeptičnih političara zbog obimnog programa kupovine obveznica država eurozone, rekli su za Frans pres izvori upoznati sa situacijom.
Novu parnicu protiv kvantitativnog labavljenja koje sprovodi ECB pokrenuo je pred Ustavnim sudom Njemačke bivši poslanik Peter Gauvajler, inače veliki protivnik međunarodnih programa za pomoć Grčkoj. Gauvajler je izjavio da ECB „nema pravo da aktivno stvara inflaciju kroz obimne monetarne intervencije“.
Drugu tužbu pokrenuo je Savez za napredak i obnovu (ALFA) na čelu sa Berndom Lukeom, bivšim liderom antievopske partije Alternativa za Njemačku. Luke tvrdi da ekstremno niske kamatne stope u ECB smanjuju povrat štedišama, čime oni zapravo finansiraju javni dug Grčke i drugih posrnulih zemalja eurozone.
ECB je u martu lansirala šemu otkupa obveznica država eurozone vrijednu 1.100 milijardi eura odnosno 60 milijardi eura mjesečno do septembra 2016, u cilju podsticanja inflacije koja je u septembru usporila na minus 0,1 odsto. Iako pad cijena zvuči kao dobra vijest za potrošače, on može dovesti do vrtloga pada tražnje i rasta broja otkaza, budući da kupci odlažu kupovinu u očekivanju da cijene dodatno padnu.
ECB je u junu odnijela „pobjedu” kada je Evropski sud pravde presudio da je šema kupovine obveznica legalna, nakon što su euroskeptici iz Njemačke tužili banku zbog direktnih monetarnih transakcija (OMT), odnosno neograničene kupovine obveznica zemalja eurozone koje su imale problema sa finansiranjem, uz uslov da zemlje pokrenu reforme.
Podnosioci tužbe navode da takva odluka ECB može nanijeti gubitke kako samoj banci, tako i članicama eurozone kao što je Njemačka, dodajući da program OMT iskače iz okvira nadležnosti ECB i krši zabranu monetarnog finansiranja vlada.
„ECB se ponaša kao Centralni komitet, koji se preselio iz Moskve u Frankfurt. Oni misle da mogu da rade šta hoće sa novcem građana. U parlamentarnim demokratijama, građani odlučuju o novcu poreskih obveznika“, rekao je tada za Rojters Gauvajler.
Capital.ba
