Unija poslodavaca (UPCG) dostavila je Ministarstvu ekonomije čak 95 primjedbi na Nacrt zakona o privrednim društvima i ukazala da sa donošenjem tog akta ne treba žuriti, čak i po cijenu da ne bude donesen do kraja godine. Javna rasprava povodom nacrta zakona trajala je od 12. jula do 30. septembra, a kako su prije neki dan kazali iz Ministarstva ekonomije, komentari im i dalje pristižu, dok oni intenzivno rade na pripremi predloga.
Iz Unije poslodavaca, na čijem je čelu Svetlana Vuksanović, u komentarima na nacrt zakona sugerisali su da treba ponuditi normu po kojoj će u svim privrednim društvima i drugim oblicima obavljanja privrednih djelatnosti biti zaposleno najmanje jedno lice. Time će, kako su naveli, “život privrednih subjekata biti realan, a ne fiktivan”.
Na taj način će se izbjeći poslovanje kompanija, takozvanih protočnih bojlera osnovanih za jednokratnu, najčešće protivpravnu aktivnost. Uostalom, članom 63 nacrta za preduzetnika, ako ima poslovođu, propisuje se da mora biti u radnom odnosu kod preduzetnika. Zašto? Da li se ovim narušava ravnopravnost obavljanja privrednih djelatnosti u odnosu na druge oblike privredne gcelatnosti Jer se samo preduzetnik na predmetno obavezuje. Uvjereni smo da bi se ponuđenim rješenjem znatno spriječile pojave tzv. fantomskih firmi bez zaposlenih, pogodnih za pranje novca piše u komentarima koje potpusuje član UPCG Branislav Begović.
Unija je ukazala da ima osnova i da se uredi pitanje trajanja društva, te da obrazloženje nacrta ne govori ništa o konvergenciJi sa nizom drugih zakona kao što su Zakon o obligacionim odnosima, stečaju, odgovornosti pravnih lica za krivična djela i mnoga druga.
“Oprez nalaže da se preispita ovaj problem kako u praksi ne bi uzrokovao nedoumice i sporenja”, naveo je Begović.
Istakao je da je vrijedno pažnje razmotriti specifičnosti osnivanja ofšor kompanija u Crnoj Gori o čemu u nacrtu nema riječi.
“Ne bi trebalo izbjegavati ne tako rijetke slučajeve ovog fenomena. Takođe, ne bi trebalo izbjegavati ne tako rijetke slučajeve da se pod plaštom tzv. strateških investitora zaključuju ugovori koji se jednim dijelom proglašavaju državnom tajnom. Navedena suština se ipak svodi na enormne poreske olakšice, što je suština poslovanja ofšor kompanija. Još kada vlasnici ovakvih ugovora ostaju nepoznati, budući da su “sakriveni preko raznih ovlašćenih advokatskih kancelarija, jasno je da se prikriveno uspostavlja princip ravnopravnosti svih oblika svojine, te člana 142 stav 2 Ustava po kojem je svako dužan da plaća poreze i druge dažbine”, naveo je Begović.
U pojedinačnim primjedbama, naveo je da za razliku od važećeg Zakona o privrednim društvima koji “poznaje slučajeve lažne ili prevarne registracije, nacrt ih “ne poznaje.
“Da li ponuđeno znači da takvi slučajevi ne postoje ili je prepušteno da se za takav problem zainteresovani obrate sudu”, pitao je Begović.
Iz Ministarstva ekonomije je nedavno saopšteno da je na nacrt zakona stiglo 310 komentara t 20 privrednih subjekata i udruženja, te da se komentari najviše odnose na uvođenje dvodomnog sistema i nezavisnih direktora.
Nejasan ugovor za izvršnog direktora
Iz UPCG su ukazali da je nacrtom propisano da izvršni direktor mora zasnovati radni odnos u društvu, ali da je nejasno da li se takva obaveza realizuje primjenom Zakona o radu.
Ako je odgovor potvrdan, onda takav ugovor mora imati sadržaj propisan Zakonom o radu. Ako je odgovor negativan, onda treba normirati sadržaj i odrediti kojim se ugovorom zasniva radni odnos izvršnog direktora naveli su iz Unije.
