Generalni direktor za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije Goran Nikolić kazao je u razgovoru za Portal Analitika da će nacrt, prije nego što bude prosljeđen Vladi na razmatranje, biti poslati i Evropskoj komisiji na mišljenje.

“Javna rasprava je predloženi tekst dodatno unaprijedila, s obzirom na činjenicu da nam je stglo nešto više od 310 komentara od 20 privrednih subjekata i udruženja”, naveo je on.

ANALITIKA: Javna rasprava o Nacrtu Zakona o privrednim društvima trajala je 80, umjesto uobičajenih 40 dana. Koliko komentara, primjedbi i sugestija je stiglo na nacrt zakona i od koliko privrednih subjekata?

NIKOLIĆ: Jako smo zadovoljni odzivom privrede kada je ovaj zakonski akt u pitanju. Tačno je da je javna rasprava trajala punih 80 dana, ali smo mi i prije nje intenzivno razgovarali sa privrednicima kako bi u sam nacrt inkorporirali ono što su njihove sugestije. Tokom izrade nacrta zakona imali smo u vidu sve ono na što su privrednici ukazivali kao na problem i to smo pokušali ugraditi u tekst nacrta, ako nije u suprotnosti sa nekim drugom zakonima i legislativom EU.

Dakle, nacrt je prije javne rasprave bio u velikoj mjeri usaglašen sa zahtjevima privrede, a javna rasprava je predloženi tekst dodatno unaprijedila, s obzirom na činjenicu da nam je stglo nešto više od 310 komentara od 20 privrednih subjekata i udruženja.

Imajući u vidu da se radi o jednom od najvažnijih sistemskih zakona, a svakako najznačajnijem zakonu za poslovanje privrednih društava, jako je važno što je privreda prepoznala šansu da kroz iznošenje svojih stavova i iskustava, dā konkretan doprinos u kreiranju zakona.

ANALITIKA: Na šta se komentari uglavnom odnose?

NIKOLIĆ: Komentari se uglavnom odnose na novine u zakonu, a prije svega na uvođenje dvodomnog sistema i nezavisnih direktora. Takođe, imajući u vidu da se sada detaljnije razrađuje društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO), veliki broj komentara se tiče članova koji se odnose na ovaj dio zakona, a prije svega Skupštinu kao obavezni organ DOO. Društvo od javnog interesa je, takođe, izazvalo veliki broj komentara, kao i obaveznost DOO koja imaju status društva od javnog interesa, ili spadaju u velika društva, da moraju imati strukturu organa upravljanja, odnosno strukturu članova organa upravljanja akcionarskih društava ako imaju status društava od javnog interesa.

ANALITIKA: U fazi ste obrade pristiglih komentara. Da li već sada možete reći u kojoj mjeri će sugestije privrede biti prihvaćene?

NIKOLIĆ: I prije početka javne rasprave smo imali komentare od privrednih udruženja, gdje bih posebno pohvalio aktivno učešće Privredne komore Crne Gore, koja je bila i član radne grupe, i Američke privredne komore, čije komentare i sugestije smo većinom već uključili u Nacrt zakona. Na osnovu toga, možemo reći da će veli broj komentara pristiglih tokom javne rasprave i nakon nje biti uvršten u Predlog zakona o privrednim društvima.

Važno je napomenuti da prostim usvajanjem komentara dobijenih od privrede mi ne završavamo naš posao. Ključna komponenta rada nakon izrade zakona biće da se obezbijedi da sve grupe koje su na bilo koji način uključene u implementaciju budu obučene ili informisane. Neke od tih aktivnosti, posebno u vezi sa edukacijom javnosti, će biti u koordinaciji sa Privrednom komorom i drugim udruženjima, kao i putem drugih kanala informisanja u sklopu reformi.

ANALITIKA: Koje su najznačajnije novine u novom zakonu?

NIKOLIĆ: Najznačajnija novina je uvođenje tzv. dvodomnog sistema upravljanja, što je i praksa većine zemalja EU. U sadašnjem zakonu ne postoje odredbe o prekograničnom spajanju, što je logična posljedica činjenice da je prekogranično spajanje zapravo osmišljeno kao koncept razrade jedinstvenog tržišta EU. Tako da će određena pravila koja se odnose na prekogranično spajanje biti nova u crnogorskom privrednom okruženju i usklađivanje u tom smislu je predstavljalo izazov prilikom pisanja novog zakona.

Ta pravila uključuju: pojednostavljena pravila o prekograničnom spajanju putem preuzimanja od strane društva koje posjeduje sve akcije društva koje je predmet preuzimanja, temeljno ispitivanje legalnosti prekograničnog spajanja, kao i učešće zaposlenih. Razmotrile su se zloupotrebe osnivača društva sa ograničenom odgovornošću ili direktora i pokušalo se zakonom definisati mogućnosti za sankcionisanje ovih zloupotreba.

Dodatna vrijednost zakona će biti i to što su uvrštene preporuke EU koje nijesu obavezujuće, ali koje će znatno poboljšati zakon. Materija, odnosno pravna tekovina privrednih društava Evropske unije obuhvata brojne direktive gdje su sadržana pravila o osnivanju, registraciji, podjeli akcionarskih društava, domaćim i prekograničnim spajanjima, preuzimanju akcionarskih društava, pravima akcionara, povezivanje registara, zahtjevima u pogledu kapitala i zahtjevima za transparentnošću poslovanja.

Segment prava privrednih društava obuhvata i preporuke o politici naknada za direktore kotiranih akcionarskih društava, te preporuke o ulozi nezavisnih direktora i članova nadzornog odbora kotiranih društava, kao i komisija odbora ovih društava. Ove preporuke, za razliku od direktiva, nijesu formalno obavezujuće za države članice, ali predstavljaju poželjna regulatorna rješenja određenih odnosa u oblastima koja regulišu.

ANALITIKA: Kada ćete sačiniti Predlog zakona i poslati Vladi na usvajanje?

NIKOLIĆ: Sad nam prestoji rad na korekciji Nacrta zakona, u kome će se uvrstiti sve sugestije koje smo prihvatili kroz javnu raspravu i onda se zakon šalje prema Sekretarijatu za zakonodavstvo na usklađivanje.

Nakon toga nas čeka  slanje Evropskoj komisiji i provjera usklađenosti Predloga zakona sa direktivama EU. Imajući u vidu obimnost direktiva sa kojima se zakon usklađivao niko ne može sa sigurnošću da kaže kad ćemo dobiti odgovor od Evropske komisije. Tek nakon toga se Predlog zakona šalje Vladi na usvajanje.