Centralna banka, umjesto da sprovodi Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima (CHF) u eure, ona ga tumači i time nanosi štetu građanima koji su uzeli kredite u CHF kod Hypo Alpe Adria banke (HAAB), rekao je Dnevnim novinama predstavnik klijenata Dragan Senić.Banka i Zakon

Prema riječima Senića, Centralna banka nema pravo da tumači zakon te se postavlja pitanje zašto onda to radi.

“Ona na to nema ni zakonsko pravo jer nije ni zakonodavac, a nije ni sud. Osnovno je pitanje zašto to radi. Ranije su u CBCG govoril da nemaju zakonsko pravo da se miješaju u odnos klijent-banka, a sada nakon usvajanja zakona oni se miješaju svojim tumačenjem, za šta, ponavljam, nemaju zakonski osnov”, objasnio je Senić.

Iako je za 683 građanina novi zakon predstavljao spas, on se i dalje ne primjenjuje adekvatno. Nove ugovore sa Hypo Alpe Adria bankom odbila je da potpiše većina klijenata jer u aneksu ugovora tvrde da je zakon neustavan, te da ukoliko dođe do poništenja zakona, klijent mora da im između ostalog vrati sve beneficije stečene po ovom osnovu.

“Zakon je jasan i odnosi se na sve klijente. Citiraću član 1 Zakona: Ovim zakonom obuhvaćeni su svi krediti koje su komercijalne banke odobrile klijentima u stranoj valuti švajcarski franak, uključujući i one koje su banke jednostrano raskinule zbog nemogućnosti plaćanja od strane klijenata. Osnov za konverziju kredita predstavlja iznos koji je klijent dobio u banci u trenutku zaključenja ugovora”, saopštio je Senić.

Tvrdnju HAAB da je zakon neustavan Senić ocjenjuje kao neutemeljenu.

“Jednostavno, zašto bi predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić i predsjednik države Filip Vujanović, kao i 85 odsto poslanika podržali ovaj zakon ako je neustavan. Isto tako, postavlja se logično pitanje zašto nešto što je u matičnoj državi banke (Austrija) vrhovni sud odbacio može da se primijeni kod nas. Austrija je još 2008. zabranila kredite u CHF fizičkim osobama koje ne primaju prihode u toj valuti. Ranije je i Narodna banka Srbije upozoravala na rizike zaduživanja u CHF, kao i MMF” istakao je Senić.

Odgovornost za kredite

Veliku odgovornost za probleme sa kreditima u CHF, kako tvrdi Senić, ima Centralna banka Crne Gore.

“Staro rukovodstvo CBCG ima veliku odgovornost što je dozvolilo da dobijemo pokvareni proizvod i sadašnje jer nije zaštitilo svoje građane. A šta je banka uradila sa kreditima, da li ih je prebacila iz jednog džepa u drugi ili prodala to se nas klijenata ne tiče”, kazao je Senić.

Na stranu klijenata stao je i bankarski ombudsman Halil Kalač, koji je konstatovao da klijenti nijesu razumjeli ovu vrstu bankarskog proizvoda, nijesu informisani o visokom riziku i dovedeni su zabludu.

“Kao posljedica toga nastao je visok obračun valutnih rizika i kamata, što je dovelo do uvećanja duga, tako da i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit”, rekao je Kalač.

Postoje određeni problemi

Hrvatski parlament jasno Senić je nedavno saopštio da franci nikada nijesu ni ušli u tu državu, već euri. Konkretan odgovor na pitanje da li su franci ušli u Crnu Goru ili euri, Dnevne novine od CBCG nijesu dobili.

Iz Centralne banke ponovili su da postupak nadzora podrazumijeva posrednu ili neposrednu kontrolu banke, sačinjavanje odgovarajućeg izvještaja o kontroli, u kojem će biti sadržane eventualne nepravilnosti u radu banke, davanje primjedbi od strane banke na izvještaj, zauzimanje stavova Centralne banke po tim primjedbama i nakon toga se stiču uslovi da se prema banci preduzmu eventualne mjere u okviru ovlašćenja CBCG.

“U postupku primjene Zakona pojavili su se značajni problemi, a kao posebno sporno i aktuelno otvorilo se pitanje da li su Zakonom o konverziji obuhvaćena i potraživanja po osnovu kredita koja je banka ustupila drugim licima. Ustupanjem potraživanja drugom licu, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, prestaju sva prava i obaveze ustupioca potraživanja i prelaze na lice kome je potraživanje ustupljeno. U konkretnom slučaju, po podacima kojima raspolaže CBCG, između privrednih društava kojima su ustupljena potraživanja i banke ne postoji svojinska i upravljačka povezanost, već se radi o privrednim društvima koja su samostalni subjekti i čiji je status uređen sistemskim zakonima. Ističemo i to da u odnosu na ova društva Centralna banka nema nikakva supervizorska ovlašćenja”, tvrde u CBCG.

Pristali na veću kamatu

Shodno zakonu, klijenti su pristali na zaračunatu fiksnu kamata od 8,2 odsto na godišnjem nivou iako je kamata u vrijeme potpisivanja kredita bila znatno manja.

U Crnoj Gori kredite u francima odobravala je samo Hipo Alpe Adrija banka, a radi se o ukupno 683 kredita. Nakon naglog skoka franka za oko 80 odsto u odnosu na euro, klijenti koji su podigli stambene kredite našli su se u nezavidnoj situaciji zbog enormnog uvećanja rate, zbog čega su i pokrenuli zajedničku tužbu protiv te banke.

Izvor: Dnevne novine