Međunarodni monetarni fond (MMF) odobriće Ukrajini obećani kredit od 17,5 milijardi dolara čak i ako Kijev ne vrati Rusiji dug od tri milijarde dolara koji na naplatu dospjeva u decembru, piše Wall Street Journal.
Trenutni propisi MMF-a zabranjuju kreditiranje zemalja koje ne vraćaju dugove drugim državama. MMF će promjenu pravila kreditiranja razmatrati na sastanku krajem novembra.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i njegov tadašnji ukrajinski kolega Viktor Janukovič dogovorili su se tokom 2013. godine da Moskva kupi ukrajinske evroobveznice vrijedne 15 milijardi dolara. Nakon kupovine prve tranše od tri milijarde, Rusija je odlučila da ne kupi preostale zapise u svjetlu izbijanja nereda u Kijevu, koji su doveli do svrgavanja Janukovičeve vlade.
Kijev već duže vrijeme insistira da Moskva smanji potraživanja na ime duga (po osnovu ukrajinskih evroobveznica), kao što su to učinili drugi kreditori, što je Kremlj odbio.
„Promjena propisa MMF-a omogućila bi da se izbjegne situacija u kojoj bi program za Ukrajinu bio blokiran zbog Rusije“, rekao je za njujorški list Daglas Rediker iz „Piterson instituta za međunarodnu ekonomiju“ i bivši predstavnik SAD u MMF-u.
Rediker navodi da bi fond mogao da propiše izuzetke od postojeće politike kreditiranja.
MMF već godinama razmišlja o reviziji datih propisa, a posljednji put ta tema je bila aktuelna u aprilu 2013. u svjetlu sve veće uloge tržišta u usponu u globalnoj ekonomiji. Fond je tada želio da promijeni propise kako bi obezbijedio da Kina ne ugrozi njegovu kreditnu aktivnost prema zemljama članicama, budući da je Peking pojačao kreditiranje afričkih i drugih zemalja.
MMF je već mijenjao propise o kreditiranju u maju 2010, kada je Odbor direktora fonda izmjenio pravila o količini novca koja može biti odobrena nekoj zemlji u hitnim slučajevima, što je omogućilo da istorijski program pomoći za Grčku bude odobren. Fond sada razmatra povlačenje te izmjene.
Capital.ba
