Istraživanjem koje su sprovele kompanije Kaspersky Lab i B2B International utvrđeno je da se skoro polovina internet korisnika (41 odsto) susrela sa malicioznim programima tokom prethodne godine i u većini slučajeva (78 odsto) to je imalo negativne posljedice i na korisnike i na njihove uređaje. Malver je najčešće detektovan na Windows računarima – 83 odsto korisnika Windows računara prijavilo je makar jedan slučaj susreta sa malicioznim programima u prethodnih 12 mjeseci. Međutim, ni Android ni Mac OS X korisnici nisu imuni na ove napade, pri čemu je 13, odnosno 6 odsto infekcija zabilježeno na njihovim uređajima.
Oko 10 odsto korisnika smatra da su njihovi uređaji bili inficirani nakon posjete sumnjivoj web stranici, dok 5 odsto korisnika smatra da je uzrok infekcije USB ili drugi inficiran uređaj, kao i instalacije malicioznih aplikacija koje su bile maskirane u legitiman softver. Oko 6 odsto ispitanika izjavilo je da su njihovi uređaji inficirani nakon otvaranja određene i-mejl poruke. Veći dio korisnika koji su učestvovali u istraživanju (13 odsto) izjavio je da nema objašnjenje kako je malver dospio do njihovog uređaja.
Treba naglasiti da su infekcije malverom stvarale probleme ispitanicima u četiri od pet slučajeva. Korisnici uglavnom (32 odsto slučajeva) primijete da njihov računar ispoljava određene poteškoće pri radu, 28 odsto njih je izjavilo da su bili izloženi neželjenim reklamama (npr. veb pretraživač ih preusmjerava na neželjene veb stranice), dok je 18 odsto korisnika pronalazilo neželjene programe na uređajima.
Otprilike svaki treći korisnik (28 odsto) iskusio je finansijske gubitke kao rezultat infekcije malver virusom. Pored toga što su morali da plaćaju sajber kriminalcima, korisnici su trpjeli finansijske gubitke zbog popravke uređaja ili vraćanja izgubljenih podataka, kupovine softvera koji uklanjaju posljedice infekcije, dok su neki od njih bili primorani da kupe nove uređaje. U slučajevima gdje su korisnici pretrpjeli finansijske gubitke, prosječna šteta od napada je iznosila 140 američkih dolara.
„Nepotrebni troškovi i neprijatne situacije mogu biti izbjegnuti uz određeni stepen obazrivosti. Na primjer, korisnici ne bi trebalo da ubacuju sumnjive USB uređaje u računar, treba da koriste samo zvanične stranice za preuzimanje aplikacija, ažuriraju operativne sisteme i aplikacije i redovno skeniraju fajlove pre nego što ih otvore. Predviđanje potencijalnih problema i preduzimanje preventivnih mera ključni je korak u održavanju sajber bezbjednosti”, izjavila je Elena Karčenko (Elena Kharchenko), šefica za menadžment potrošačkih proizvoda u kompaniji Kaspersky Lab.
Izvor: Economy
