Upravljanje razvojem proizvoda i menaždmentom je puno klišea. Dobar kliše podsjeća na dobre menadžerske prakse koje nažalost često zaboravljamo ili ih ne praktikujemo dovoljno često.

1) Manje priče, više rada.

Ljudi vole igre očekivanja, a to je uvjek loše za saradnju unutar tima, s menadžerom ili klijentima. Kliše koji kaže “manje priče, više rada” ljudi često s ponosom ističu. Ako radite u timu ili s klijentima, ‘postavljanje očekivanja’ ne bi trebalo da bude igra, već obaveza. Objasnite kolegama u šta vjerujete, u najboljoj namjeri, što namjeravate da učinite i učinite sve kako biste to ostvarili. Dobro je biti poznat po tome da ispunjavate svoja obećanja.

2) Loša vijest se brzo širi.

Pobrinite se i sami da bude tako. Kada u kvalitetnom timu stvari pođu naopako, takvu informaciju treba brzo razotkriti. Pokušaj sakrivanja loših vijesti kreira klimu nepovjerenja i manjka transparentnosti. To je posebno izraženo u timovima u kojima se dobre vesti brzo iskomuniciraju, a postoji nedostatak loših vijesti.

3) Pametan piše.

Svakodnevno se suočavamo s kompleksnim izborima oko toga što ili na koji način nešto učiniti kako bismo ostvarili najbolji rezultat. I dok su neki ljudi odlični u spontanom debatovanju, većina ne posjeduje talenat da izloži spontane i kvalitetne ideje na strukturirani način. Kada se suočavate s nečim kompleksnim, provedite vrijeme promišljajući o strukturi problema, zabilježite bitne skraćenice ili rečenice pomoću kojih na najjasniji način možete izložiti problematiku, a zatim to podijelite s ostalima. Svaki bitan dogovor popratite pisanom formom jer jasnoću napisanog gotovo ništa ne može da zamijeni. Ako očekujete da kolege pamte sve bitne informacije koje s njima želite podijeliti, nemojte ih kriviti ako nešto zaborave.

4) Praktikujte transparentnost.

Nema razloga da krijete informacije, posebno ako su bitne za rad vašeg tima. Ako znate nešto, a ne želite da to znaju i drugi, ili to možete iskreno podijeliti ili možete iznijeti svoje lično mišljenje o toj temi. Dijeljenje informacija i znanja s kolegama stvara kvalitetno radno okruženje i smanjuje opasnost donošenja pogrešnih poslovnih odluka.

5) Ako nemate tačku gledišta, nemate pogled.

Ponekad nam usljed svakodnevnih obaveza i obavljanja operativnih zadataka izmiče ‘šira slika’ kompanije, poslovanja, razvoja proizvoda/usluge i sl. Firme ne funkcionišu na način da osmisle par ideja, a zatim implementiraju rješenja koja dovode do odličnih rezultata, posebno ne kada je u pitanju osmišljavanje novog proizvoda ili usluge. Važno je da svaki od vaših zaposlenih ima pravo na svoj jedinstveni pogled i vlastitu viziju sebe i svoje uloge u firmi.

6) Otkrijte svoj magični pokretač.

Važno je znati šta čini vaš tim jedinstvenim, posebno u odnosu na konkurenciju. Ponekad naprosto i ne možete definisati specifičnosti. To je vaša tajna, poseban sastojak zbog kojeg cijela priča funkcioniše. To npr. može biti vaš brend, poslovni model ili nešto treće. Pokušajte da prepoznate o čemu se radi i pazite da bez toga nikad ne ostanete, jer je to magični pokretač vašeg posla.

7) Ne tražite izvještaje, osim ako vam ne pomažu u obavljanju posla.

Ako ste menadžer, imate autoritet da od zaposlenih tražite bilo kakve izvještaje, analize i sl. Ipak, snažni menadžeri ne ‘treniraju strogoću’ na ovaj način. Umjesto toga, vode svoj tim na način tako da razumiju koje su im tačno informacije potrebne kako bi mogli da poboljšaju svoje rezultate.

8) Ne gomilajte sadržaj.

Puno je toga što morate pratiti: resursi, budžet, promet, dobit, svakodnevni zadaci. Nikada nemojte posjedovati dvije verzije izvještaja/analize. Razgovarate li o nečemu sa svojim zaposlenima i imate različite poglede na temu, izgubićete previše vremena na analizu koji su podaci vjerodostojniji.

9) Sukobi su dosadni i niko ne pobjeđuje.

Ljudi u timu rijetko će se kada jednoglasno složiti oko nečega. Najgora stvar koja se može dogoditi su žestoki sukobi mišljenja. Kada se to dogodi i cijela priča dođe do ‘pobjednik/gubitnik’ situacije, niko nije na dobitku, a svi su na gubitku. Jednom kada razmjena mišljenja počne da liči na bojno polje, najkvalitetniji članovi tima će pokušati da pronađu način kako da pobegnu iz naizgled bezizlazne situacije.

10) Nikada ne glasajte o nečemu.

U teoriji, kada tim mora da donese odluku, glasanje se čini kao odlična ideja. Što god da radite i koliko god to bilo zanimljivo, gotovo je sigurno da će barem jedna osoba imati drugačije mišljenje. Stoga se postavlja sljedeće pitanje: ako ste odlučili da glasate, očekujete li vladavinu većine, postizanje konsenzusa ili su neki glasovi ‘jednakiji od drugih’?

Jednom kada ste se odlučili za glasanje, izbor pada na odluku iz čijeg će sprovođenja biti isključeni ljudi koji se s idejom nisu složili i vjerojatno ćete ih izolovati. Rukovodstvo bi trebalo da podrazumijeva uvažavanje i nastojanje da svako daje svoj specifičan doprinos. Jednako tako, trebalo bi da podrazumijeva zauzimanje stava i sposobnost vjerovanja u vlastitu viziju.

11) Kada nadređenom predstavljate alternativu (n), on će uvjek odabrati ‘n+1’ opciju.

Ako su vas zamolili da osmislite rješenje nekog problema ili ste sami naišli na problem koji morate riješiti, ali trebate pomoć drugih, prezentacijom alternativnih rješenja ozbiljno rizikujete. Iskustvo kaže da je najbolje predstaviti jedno rješenje, a sve ostalo tretirati kao alternative koje ćete izložiti tek ako to rješenje nije prihvaćeno.

Naime, popis rješenja navodi ljude na to da pokušaju da osmisle neko ‘deseto’ rješenje koje bi zapravo trebalo da bude kombinacija svih alternativa koje ste predložili. Jedina konstruktivna debata vodi se kada nudite pojednostavljena rješenja kao što su: trošak/kvaliteta, jeftino/profitabilno, maleno/brzo, jer na taj način sastanak ide u smjeru pronalaženja ideja koje će pokušati da pomiriti ove dvije krajnosti, umjesto da se gubi vrijeme na rasprave u kojima se pokušava spojiti nespojivo.

12) Sastanci ne donose ništa dobro, pa ni ne pokušavajte.

Ukoliko ste došli do tačke kada trebate da donesete odluku o vrlo bitnoj stvari i to na sastanku, postoji velika šansa da odluku nećete donijeti. Čak i ako ste imali najozbiljniju namjeru, neko će vam ‘uletjeti’ s alternativom o kojoj niste razmišljali, zatim će neko drugi ‘nabaciti’ još nekoliko dodatnih ideja i prije nego što ste se snašli, sastanak se završio, a ideja s kojom ste ga organizovali u potpunosti se razvodnila i više niste sigurni.

13) Radite na stvarima koje su bitne, a ne hitne.

Zahvaljujući alatima kao što su e-mail, društvene mreže, SMS i različite vrste obavještenja, podsjetnika i sl. vrlo je lako izgubiti fokus i usmjeriti pažnju na nešto što je u datom trenutku potpuno sporedno. Istovremeno, s obzirom na veliku količinu stresa i posla na radnom mjestu, svi mi podsvjesno gravitiramo obavljanju onih zadataka koji nam djeluju ‘izvodljivo’. Često je lakše gurnuti glavu u papire i zabavljati se operativnim poslovima, nego izdvojiti vrijeme kako biste popričali sa svakim članom svog tima, provjerili kako rešavaju svakodnevne zadatke, nailaze li na poteškoće ili jesu li klijenti zadovoljni.

14) Proizvod ne dostavljate s popisom stvari koje ste htjeli, ali niste učinili.

Najstresniji dio razvoja bilo kojeg proizvoda je popis stvari koje morate ‘rezati’ usljed nedostatka vremena ili resursa. Takav popis čak i nije dobro imati, iz dva razloga: prvo, zbog njega se osjećate loše, a drugo, kad god mislite da ćete nešto uraditi u skoroj budućnosti, to će se dramatično promijeniti jednom kada kupci počnu koristiti vaš proizvod. Jednom kada dostavite proizvod, to je to što ste uradili i niste dužni da iskomunicirate da postoji još nešto što ste ‘hteli da uradite, ali niste stigli/mogli“.

15) Iako ste zanimljivi, neko se neće složiti s onim što imate da kažete.

Nezavisno od toga da pišete blog, službeno pismo, obraćate se grupi ljudi ili medijima, pod pritiskom ste. Morate iznijeti jedinstveno viđenje stvari i moraju vas čuti. Izazov leži u sljedećem: ako kažete ono s čime se svi slažu, niste zanimljivi za dalji dijalog. Stvarnost je takva da, ako pokušavate da promenite stvari ili podstaći dijalog, nužno će se naći neko ko se ne slaže s onim što imate da kažete. Vi ćete, naravno, iz toga nešto naučiti i postoji dobra šansa da ste možda griješili, a to vam daje priliku da razvijate nove ideje i pristupe.