Ukidanje konkursa i oglašavanja kod Zavoda za zapošljavanje, skraćenje radne sedmice za izvršne direktore, ograničavanje zastare novčanih potraživanja, fleksibilniji raspored godišnjeg odmora, neki su od zahtjeva koji su crnogorski poslodavci tražili tokom javne rasprave o Nacrtu novog zakona o radu koji su predmet debate već pet mjeseci i čije se usaglašavanje privodi kraju.
Ministarstvo rada, koje vodi Kemal Purišić završnu verziju o kojoj se dogovore sa sindikatom i Unijom poslodavaca, proslijediće Socijalnom savjetu.
Iz Američke privredne komore u Crnoj Gori, čija je predsjednica Katarina Bulatović, predložili su da bi poslodavci u privatnom sektoru trebalo sami da odlučuju o tome da li imaju potrebu za prijavljivanjem slobodnih radnih mjesta Zavodu za zapošljavanje.
Ukidanjem obaveze javnog oglašavanja svakog radnog mjesta u privatnom sektoru naša država bi uštedjela i značajna novčana sredstva koja se sada izdvajaju za javno oglašavanje, smatraju u Američkoj komori.
Iz te institucije predložili su da zastarjelost novčanih potraživanja treba da bude vremenski ograničena, i to na period od tri godine.
Ovakav zakonodavni okvir podržao bi finansijsku predvidivost i stabilnost poslodavca. Uporedna praksa takođe podržava ovakav stav, ocijenili su iz Američke komore u kojoj smatraju da korišćenje godišnjeg odmora u djelovima treba da bude liberalnije.
Zaštitna norma od 10 dana odmora u kontinuitetu bi trebalo da ostane na snazi, ali drugi dio odmora treba propisati na način koji bi dao veću fleksibilnost stranama u radnom odnosu.
Takođe, rok za obavještavanje zaposlenog o odobrenom odmoru bi trebalo da bude skraćen sa 30 na 15 dana, naveli u iz Američke komore.
Predlog Crnogorskog elektrodistributivni sistema je da se od obaveze oglašavanja oslobode privredna društva bez obzira na osnivača tog društva.
“Razlog za ovakav predlog u konkretnom slučaju CEDIS, nepovoljna starosna struktura i sama djelatnost, održavanja elektorenergetskih sistema, zahtjeva brzu reakciju u smislu zapošljavanja“, objasnili su iz CEDIS-a.
U nikšićkoj Trebjesi smatraju da se probni rad ne treba utvrđivati posebnim aktom, već da se u zakonu đefiniše novi stav koji bi glasio da se probni rad kao poseban uslov za rad može utvrditi ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme za sva radna mjesta.
Iz Porto Montenegra su predložili da će razmotriti mogućnost da se ponovo ozakoni odredba po kojoj ugovor o radu izvršnog direktora kompanije može da traje kraće od 1/4 punog radnog vremena, na način da odredba glasi:
Ugovor o radu može se zaključiti sa nepunim radnim vremenom, ali ne kraće od 1/4 (10 časova) punog radnog vremena,osim ugovora o radu izvršnog direktora čije se radno vrijeme utvrđuje aktom poslodavca.
Iz Crnogorskog telekoma su ocijenili da akt o sistematizaciji ne treba da sadrži broj izvršilaca kao obavezan element jer će to u velikoj mjeri usporavati normalno funkcionisanje poslodavca, posebno imajući u potrebu da se odgovori potrebama tržišta u kratkom roku.
“Kako se radi o opštem aktu, izmjene istog će stupiti na snagu najranije 8. dan od dana objavljivanja na oglasnoj tabli poslodavca. Ako se tome doda da se nacrt akta treba dostaviti sindikatu na razmatranje najkasnije pet dana prije usvajanja, govorimo o tome da za svaku promjenu broja izvršilaca poslodavcu treba najmanje 13 dana”, objasnili su iz Telekoma.
Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić založio se da minimalna zarada bude 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori, a ne 30 odsto kako je u važećem zakonu.
Željeznička infrastruktura zalaže se da zaposleni koji rade u smjenama nemaju pravo na dodatnu naknadu ukoliko njihova smjena ne pada u dane državnih i vjerskih praznika, a ukoliko isti rade (pada im smjena na dane državnih i vjerskih praznika) svakako da im pripada uvećanje zarade po osnovu rada na dane državnih i vjerskih praznika.
Nevladina organizacija Alternativa Crna Gora, predložila je da se nedjelja uvede kao neradni dan za sva preduzeća koja imaju nekontinuiran proces proizvodnje.
(Opširnije u Vijestima)
