U zemljama srednje i istočne evrope, najviše novca za štednju bankama izdvajaju Austrijanci, čiji prosječni depoziti mjesečno iznose 201 euro, a na začelju se nalaze građani Srbije sa prošečno 35 eura, pokazalo je istraživanje agencije IMAS za potrebe austrijske Erste grupe.
Na drugom mjestu su Slovaci sa prosječnim iznosom štednje od 94 eura, Česi sa 76 eura, Hrvati koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, a slijede Mađari (47 eura) i Rumuni (41 eura) i Srbi (35 eura).
Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, osim u Slovačkoj i Mađarskoj, a i ovog puta prednjace Austrijanci sa 13 eura većim prosječnim iznosom štednje.
Velika vecina gradana, njih 90 odsto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja finansijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupovine, odnosno renoviranja (29 odsto), i stvaranje zaliha za „stare dane“ (24 odsto).
Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju (41 odsto), a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljno penziono osiguranje.
Muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češce od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Takođe, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kuci. Ove godine taj udio iznosi 17 odsto, za razliku od 25 odsto prošle, i 21odsto 2013. godine.
Na pitanje da li su dovoljno upućeni u finansijske teme i bankarske proizvode, čak 32 odsto žena odgovorilo je da nije zadovoljno nivoom svog znanja, dok su muškarci bili nešto manje kritični pa je njih 20 odsto reklo da nema dovoljno znanja o tim temama.
Ispitanici smatraju da su za finansijsku pismenost podjednako odgovorne škole (26 odsto), vlada i javne institucije (23 odsto), porodica (21 odsto) i banke (19 odsto). Žene ipak smatraju da je najveća odgovornost na porodici (25 odsto), dok muškarci kao najodgovornije vide vladu i javne institucije (28odsto).
Capital.ba
