Privredni rast u Švedskoj mogao bi zaustaviti nedostatak radne snage, upozoravaju analitičari, a situaciju nije uspio poboljšati ni talas migranatakoji je prije dvije godine zapljusnuo tu zemlju.
Istraživanje iz juna Konfederacije švedskih preduzetnika s članstvom od preko 60.000 kompanija pokazuje kako je 75 odsto kompanija koje su zapošljavale imale problema u pronalaženju dovoljno kvalitetnog kandidata.
“Nedostatak radnika trenutno je vrlo veliki i u mnogim je područjima postao akutan”, ističe za Bloomberg Torbjorn Haldin, ekonomista udruženja.
Prema podacima tamošnje “berze rada”, broj oglasa za posao po nezaposlenom trenutno je najveći od 2000. godine, a 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računarstvu i zdravstvenoj njezi. Jedini sektori u kojima radnika ima dovoljno su administracija i pravo, zatim prodaja i marketing te mediji i dizajn. Samo u avgustu ostalo je nepopunjeno 78.000 konkursa za posao, devet odsto više nego godinu ranije te čak 41 odsto više nego prije dvije godine.
Veliki broj slobodnih radnih mjesta rezultat je ekonomskog rasta koji su analitičari banke Nordea nedavno opisali kao “suludo snažan” i daleko iznad potencijala švedske ekonomije. Službeni statistički podaci pokazuju da je švedski BDP u drugom tromjesečju porastao 1,7 odsto, a na godišnjom nivou četiri odsto. Vlada procjenjuje da će ekonomski rast u ovoj godini iznositi tri odsto, a iduće će usporiti na 2,5 odsto. Centralna banka Riksbank takođe tvrdi kako je pronalaženje radnika s odgovarajućim vještinama problem za privredu ističući kako je nezaposlenost na približno jednakom nivou kao i prije finansijske krize 2008. godine. Ali, broj otvorenih radnih mjesta u tom periodu se udvostručio.
Zavod za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen) predviđa da će ove godine stopa nezaposlenosti pasti sa sedam odsto na 6,6 odsto, a iduće blago porasti na 6,7 odsto. Ukupno gledajući, bez posla je više od 300.000 stanovnika. Ali, stopa nezaposlenosti među osobama rođenim u Švedskoj iznosi svega 3,9 odsto – najmanje od u 10 godina – dok među strancima iznosi 22 odsto.
Očekivani rast plata
Međutim, nedostatak radne snage s druge je strane i dobra vijest za centralnu banku. To bi, naime, značilo da će ubrzati rast plata, a to će dovesti do rasta inflacije, na što računaju u Riksbanci. Rast plata posljednjih godina bio je prilično anemičan, zadržavši se ispod tri odsto od 2012. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja, prenosi Poslovni.hr.
Dio poslodavaca smatra kako nema previše prostora za rast plata.
“Kada sam počinjao 1998. nedostajalo je vodoinstalatera i uvijek su bili prilično dobro plaćeni jer znaju svoju vrijednost”, ističe Matijas Johanson, izvršni direktor kompanije Bravida.
