Ministarstvo ekonomije završilo je predloga zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja kod pružanja usluga i prodaje proizvoda i do kraja godine će biti upućen Skupštini na usvajanje.
Pomoćnik ministra ekonomije Jovo Rabrenović “Vijestima” je kazao da tačan datum stupanja zakona na snagu je nemoguće precizirati jer zavisi od više faktora.“Ministarstvo je izradilo predlog zakona i on se u skladu sa predviđenom precedurom trenutno nalazi u fazi dodatnih ekspertskih opservacija i davanje konačnog mišljenje. Očekuje se njegovo skoro prosljeđivanje institucijama koje su zadužene za njegovu obradu i davanje mišljenja, a zatim i na upućivanje Vladi i EK”, rekao je Rabrenović.
Obmanjujuće oglašavanje se odnosi na korišćenje neistinitih ili poluistinitih informacija prilikom reklamiranja proizvoda ili usluga u medijima, uključujući i načine prezentacije, korišćenjem neetičkih i nelegalnih metoda.
“Najpovoljnije cijene u gradu”, “Kupite kompjuter u naredna 24 časa i platićete pola od redovne cijene”, “Samo sada i više nema let do Rima za 100 eura”, “Kupite sad ponuda traje do kraja dana”…neke od brojnih obmanjujućih reklamnih poruka koje građane dovode u zabludu, jer pružaju poluistinite ili neistinite informacije.
Vlada je krajem septembra prošle godine odložila usvajanje tog predloga za godinu dana. Tada je objašnjeno da je Ministarstvo ekonomije pripremilo radnu verziju zakona, ali zbog unutrašnje reorganizacije u tom resoru oblast zaštite potrošača nije bila direktno pokrivena, što je dovelo do problema u izradi predloga zakona.
Rabrenović je objasnio da taj zakon pripada grupi zakona od izuzetnog značaja za dalju zaštitu potrošačkih prava i zato zahtijeva dodatnu pažnju i uključenost svih relevantnih subjekata u njegovu izradu.
Dodao je da njegova rješenja neće uticati na primjenu posebnih propisa
Zakon propisuje kakvo je i pod kojima uslovima dozvoljeno oglašavanja kojima je uređeno oglašavanje pojedinih proizvoda ili usluga, kao i na primjenu posebnih propisa kojima se uređuje oglašavanje u određenim medijima, a koji su usklađeni s pravilima EU.
“Primjena odredaba ovog zakona ne utiče na primjenu zabrane ili ograničavanja upotrebe upoređivanja u oglašavanju profesionalnih službi kojima se reguliše obavljanje poslovne djelatnosti”, objasnio je Rabrenović.
On je kazao da će zakon štiti trgovce i potrošače od obmanjujućeg oglašavanja i njegovih nepravednih posljedica, te da propisuje uslove pod kojima je upoređujuće oglašavanje dozvoljeno.
Predlogom je definisano da je obmanjujuće i nezakonito upoređujuće oglašavanje je zabranjeno, a oglašivač i reklamna agencija koja je izradila oglas odgovorni su za obmanujuće i nezakonito upoređujuće oglašavanje.
UIP kontroliše primjenu zakona
Pomoćnik ministra ekonomije Jovo Rabrenović je objasnio da će Uprava za inspekcijske poslove sa tržišnom inspekcijom kontrolisati sprovođenja zakona.
Njima se, kako je kazao, mogu obratiti trgovci pojedinačno, njihove strukovne organizacije i udruženja, ministarstvo i svaki drugi organ državne uprave koji ima nadležnosti u oblasti oglašavanja određenih proizvoda da nakon pritužbi javnosti neki oglas proglasi obmanjujućim ili nezakonitim upoređujućim oglašavanjem.
Česti primjeri obmanjujućeg oglašavanja i prevara
U praksi je česta “greška Izostavljanja” kada se propusti da se na pakovanju proizvoda napiše da nešto sadrži, na primjer, genetski modifikovanu soju.
* Lažno poređenje cijena u slučajevima kada prodavnica odredi neprirodno visoke cijene za jedan kraći period da bi kasnije mogla tvrditi da je znatno snizila cijene.
* Čest je slučaj “mamac zamjena”, odnosno praksa oglašavanja veoma niske cijene za jedan proizvod s ciljem da se kupci privuku u prodavntcu, a onda Ih tamo prodavač ubjeđuje da kupe skuplji proizvod (zamjenu) jer je jeftiniji proizvod navodno rasprodat Ili je slabog kvaliteta.
* Oglašava se besplatni kredit, ali potrošači moraju platiti dopunske adminlstrativene troškove koji nisu bili pomenuti u oglasnoj poruci kompanije.
* Lažno navođenje da će se proizvod moći kupiti u ograničenom roku ili da se može nabaviti pod posebnim uslovima u ograničenom vremenu, kako bi se isprovociralo donošenje momentalne odluke i potrošačima uskratila dovoljna mogućnost ili vrijeme da donesu adekvatnu odluku.
Izvor: Vijesti
