Kamata koju Hrvatska plaća na svoj dug od 700 milijardi kuna (91 milijardu eura) iznosi 37 milijardi kuna (4,81 milijarda eura), što je više od 10 odsto BDP-a te države.
„To nijedno društvo niti privreda ne mogu dugoročno da izdrže“, rekao je predsjednik Uprave konsultantske kuće Prajsvoterhauskupers (PricewaterhouseCoopers) Hrvatska Hrvoje Zgombić u panel-diskusiji o fiskalnoj politici, javnom dugu i ekonomskom rastu, održanoj u sklopu ekonomskog foruma Američke trgovinske komore u Hrvatskoj (AmCham) i magazina Forbs.
Zgombić je dodao da je veliki dio zajedničkog standarda u Hrvatskoj izgrađen na dugu, a da je nivo javnog duga toliko veliki da teza o tome da treba podržavati državnu potrošnju nikako nije održiva, prenosi Tportal.
Stanje u kome se Hrvatska trenutno nalazi i dalje je održivo samo zahvaljujući činjenici da može i dalje zaduživati na međunarodnim tržištima, rekao je Zgombić i istakao da će Hrvatskoj „biti vrlo teško da izbegne neku vrstu mekog grčkog scenarija“.
Hrvatski ministar finansija Boris Lalovac, na istom tom forumu, je istakao da je državni budžet trenutno u primarnom suficitu i izrazio nadu da će tako ostati do kraja godine, iako se, kako je rekao, državna potrošnja u posljednjim mjesecima godine obično povećava.
Kada je riječ o upravljanju javnim dugom, Lalovac je naglasio da su glavni generatori rasta duga javna preduzeća.
„U završnoj smo fazi restrukturiranja i javna preduzeća više neće moći da dobijaju državne garancije„, rekao je Lalovac, založivši se i za ubrzanu privatizaciju, navedeno je u tekstu.
Izvor: Capital.ba
