Pojedini građani zloupotrebljavaju pravo na slobodan pristup informacijama kako bi zaradili, tako što nekom državnom organu pošalju stotine zahtjeva za dobijanje podataka, a onda, kada ovi, iz objektivnih razloga ne uspiju da im proslijede sve odgovore pokreću žalbeni postupak u kojem dobijaju novac, u prosjeku oko 450 eura.
Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj potvrdio je Pobjedi ovu informaciju, pojašnjavajući kako se najčešće radi o informacijama koje nemaju karakter javnog značaja i na koje je nemoguće u roku odgovoriti, a što onda oni tretiraju kao ćutanje administracije.
“Troškovi postupka za jednu žalbu iznose čak 450 eura i to je novac koji dobije stranka koja se žalila”, pojasnio je Đokaj.
Zbog manjkavosti zakona u ovom dijelu, kako kaže Đokaj, dolazi do velikh troškova države. Stoga je, smatra on, neophodno što prije djelovati i onemogućiti zloupotrebe prava na pristup informacijama od javnog značaja.
“U Srbiji i Hrvatskoj to je regulisano odredbom u kojoj se, između ostalog, kaže da „se tražiocu neće omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ako zloupotrebljava pravo na pristup informacijama od javnog značaja, naročito ako je traženje nerazumno, često, kada se ponavlja zahtev za istim ili već dobijenim informacijama ili kada se traži preveliki broj informacija”, kazao je Đokaj.
Naš sagovornik ističe da je bilo primjera da jedno fizičko lice podnese čak 1.800 zahtjeva jednom državnom organu, i da većina njih nije bila vezana za podatke od javnog značaja.
“Možete odgovoriti na desetak njih, ali na više stotina nikako, tako da neminovno dolazi do ćutanja. Prosto je nemoguće da u roku od 15 dana koliko je definisao zakon na sve zahtjeve odgovorite. Sve to dovodi do žalbi, kao i do toga da u Agenciji konstatujemo ćutanje administracije iako smo svejsni da fizički nije bilo realno odgovoriti”, upozorava Đokaj.
On ističe da je u Crnoj Gori za prvo pola godine bilo 462 slučajeva u kojima je administracija ćutala odnosno državni organ nije odgovorio na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama.
“Ukupno je podnijeto 3.711 žalbi. Po svim žalbama Savjet AZLP već je odlučio, ali je izrađeno i razduženo 1.648, jer je fizički gotovo nemoguće da administracija Agencije, odnosno odsjek za slobodan pristup piše i izrađuje odluke koje se razdužuju. Imamo veliki broj žalbi, a još je septembar. Od 1.648 usvojeno je 528. Odbačena je jedna žalba, dok je odbijenih bilo 413, a zaključaka o nenadležnosti 95. Doneseno je 454 zaključaka o obustavi postupka i 157 o dozvoli izvršenja rješenja Savjeta Agencije”, naveo je Đokaj, naglasivši da su u ovoj godini imali najviše žalbi.
On je povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama kazao da je uprkos nekim manjkavostima zakona u ovoj oblasti evidentan napredak.
“Primjetan je veći trend u izjavljivanju žalbi, što je rezultat veće aktivnosti nevladinog sektora i građana s ciljem ostvarivanja pristupa traženim informacijama. Primjetna je veća aktivnost NVO sektora, a koji sprovodi istraživanja i pritom koristi mehanizme pristupa infomacijama kroz primjenu Zakona o slobodnom pristupu infomacijama, sve zbog sprovođenja projekata čiji su korisnci”, naveo je Đokaj.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kako ističe, nastaviće nadzor u oblasti proaktivnog pristupa infomacijama koji bi trebalo da rezultira smanjenjem broja podnijetih zahtjeva.
Đokaj je podsjetio da su u julu na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i da je uveden novi institut, ponovna upotreba podataka, u pravni sistem Crne Gore.
RTCG
