Cijene nekretnina u zemljama centralne i Istočne Evrope i dalje su ispod nivoa iz perioda prije ekonomske krize.
Veći skok cijena registrovan je u Mađarskoj i Češkoj Republici, a manji u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumuniji, Poljskoj i Slovačkoj.
Tako su, recimo, u Češkoj Republici, u prvom kvartalu 2017, cijene stanova porasle za 17 odsto, dok su u Budimpešti, preciznije u pojedinim djelovima grada, u proteklih nekoliko godina, cijene skočile za 60 do 80 odsto.
Nasuprot tome, u deset najvećih gradova u Poljskoj cijene stanova su u drugom kvartalu 2017. skočile tek pet odsto, dok prosječna cijena kvadrata nije značajnije porasla sa oko 1.100 eura, koliko je kvadrat stambenog prostora vrijdio na kraju krize, što je daleko ispod dvocifrene dinamike rasta iz perioda prije krize.
Ovo su rezultati istraživanja analitičara Erste grupe, koji ukazuju na još jedan fenomen, a to je da uglavnom glavni gradovi bilježe znatno brži rast cijena nekretnina nego seoska područja. Zanimljivo je, takođe, da je ponuda na tržištu nekretnina usredsređena na izgradnju objekata srednje i više klase, kao i na eksternu potražnju i kupovine nekretnina u cilju investiranja.
Sudeći prema podacima Hrvatske narodne banke i oporavak cijena nekretnina na tom tržištu veoma je skroman (0,9 odsto u 2016. godini), dok su cijene oko 20 odsto ispod nivoa iz perioda prije krize – čak je zabilježen blagi pad u prvom kvartalu 2017. U ponudi dominiraju objekti srednje i više klase, koji se prodaju po višim cijenama.
Nasuprot tome, tržište nekretnina u Sloveniji brže se oporavlja i taj trend rasta naročito je došao do izražaja u drugoj polovini 2016. što se, prema ocijeni analitičara, može pripisati dobrim ekonomskim rezultatima i poboljšanju situacije na tržištu rada. Oporavak stambenih kredita takođe je dio svoj doprinos. Sve ukazuje na to da će posle rasta cijena nekretnina za 3,3 odsto u 2016. godini, vjerovatno uslijediti novo ubrzavanje.
Kad je reč o Rumuniji, analitičari Erste grupe tvrde, pozivajući se na podatke Zavoda za statistiku, da su cijene stanova porasle za 5,1 odsto, zahvaljujući, pre svega, već izgrađenim stambenim objektima koji su skuplji za 6,8 odsto, dok je cijena novih stambenih jedinica opala za 3,1 odsto. Najveću stopu rasta bilježe stanovi u Bukureštu (skok cijene od 8,7 odsto), dok su kuće u gradskim područjima najmanje poskupjele – samo za 0,7 odsto. Ovakav trend neočekivano niskih cijena novoizgrađenih stanova mogao bi da budu privremenog karaktera.
Nominalne cijene stambenih jedinica u Mađarskoj premašile su nivoe iz perioda pre krize, ali su, realno posmatrano, ostale ispod te ljestvice (prema indeksu cijena nekretnina MNB). Treba napomenuti da je povećanje cijena bilo prilično neujednačeno, pa bi se moglo zaključiti da su cijene nepokretnosti u Budimpešti precijenjene, dok se nekretnine u seoskim područjima prodaju ispod cijene. U Češkoj Republici se rast cijena stanova značajno ubrzao krajem 2016. i početkom 2017. godine. Naime, cijene stanova, realizovane u prvom kvartalu 2017, porasle su za 17 odsto, dok je u istom periodu nominalni rast BDP-a iznosio 3,6 odsto.
U Srbiji je zabilježeno skromno povećanje cijena stanova (najveći skok registrovan je u Beogradu – rast od oko 25 odsto), ali je to znatno ispod rekordnog nivoa iz 2008. godine.
“Prema našim procjenama, osim rizika deprecijacije valute zbog prekomjerne kupovine češke krune, situacija na tržištu nekretnina bila je drugi razlog za povećanje referentne kamatne stope”, poručuju analitičari.
U Slovačkoj su cijene stanova počele da se oporavljaju tek prošle godine.
“Podaci govore da su posle krize 2009. godine cijene nekretnina pale za 20 odsto da bi, nakon višegodišnje stagnacije, prethodne, i u prvom kvartalu ove godine, u prosjeku porasle za 12 odsto, mada se još uvjek nalaze desetak odsto ispod rekordnog nivoa dostignutog u periodu prije krize. Ali, imajući u vidu da se raspoloživi prihod značajno povećao od 2009. godine, rast cijena nekretnina ne bismo smatrali prekomjernim”, zaključuju analitičari Erste grupe.
Nema znakova “pregrijavanja” tržišta
“Posmatrano u širem kontekstu, poboljšanje ekonomskih parametara, kao i uslova na tržištu rada može da djeluje kao vetar u leđa aktuelnom, skromnom rastu cijena na tržištu nekretnina u regionu CIE, ali je, ipak, malo vjerovatno da će na kratak rok to dovesti do alarmantne situacije. Poboljšanje uslova na tržištu rada stimulativno djeluje na uzlaznu putanju cijena, ali prilično stagnantni kreditni ciklus i demografija imaju suprotan efekat. Stoga je naš zaključak da se cijene nekretnina nalaze u sigurnoj zoni, odnosno ne vidimo bilo kakve ozbiljnije znakove “pregrijavanja” tržišta”,procjenjuju analitičari Erste grupe.
