Crna Gora je odavno zastranila sa puta ekološke države i takav epitet ne može opravdati s obzirom na katastrofalnu devastaciju prirodnih resursa, zagađenje i gradnjom uništenu obalu i zbog projekata koje Vlada planira, jasno je da će ekološka ostati samo na papiru, poručili su sagovornici “Dana”. Oni su, povodom 26. godišnjice od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, poručili da je krajnje vrijeme da se stane na put destrukciji životne sredine.
Izvršna direktorica Grin houma Nataša Kovačević poručila je da je Crna Gora odavno zastranila sa puta ekološke države i da su danas ne samo trajno i bespovratno uništeni najljepši obalni i zaštićeni prirodni prostori, nego i odrednica iz Ustava o garantovanoj “zdravoj i zaštićenoj životnoj sredini” građana u nekim područjima, poput Pljevalja, ne važi. Ona je upozorila da je poražavajuća situacija sa terena.
Otpad iz domaćinstava, opasni i industrijski je svuda oko nas, na obalama i najljepšim rijekama poput Tare, Morače, Lima, Ibra sa cijelim gradskim smetlištima, dok se fekalije iz gradova još uvijek izlivaju direktno u sve naše vodotokove osim u Budvi, Mojkovcu i Žabljaku. Morska obala je trajno uništena i obezvrijeđena neukusnim i diletantskim planiranjem i betonskim strukturama, čime se stalo na kraj ljepoti predjela i tradicionalnom graditeljstvu Perasta, Kotora, Petrovca itd”, ukazala je Kovačević, dodajući da su pozitivni pomaci toliko minimalni da se ne primjećuju u moru intenzivnih devastacija.
Istakla je da Crna Gora ne opravdava i ne može da opravda epitet ekološke države, s obzirom na katastrofalnu devastaciju i stanje prirodnih resursa, kontinuirana i prekomjerna zagađenja vazduha i voda, gradnjom uništenu obalu.
“Ovom se dodaju planirane megalomanske investicije poput drugog bloka TE Pljevlja, eksploatacija nafte i gasa iz Jadrana, velikih HE na Morači i male HE na sjeveru Crne Gore i slično, dodala je ona.
Kovačević je istakla da projekat sanacije ekoloških crnih tačaka i poslije tri godine ne proizvodi konkretne rezultate iako je preuzet kredit od 50 miliona eura. Krajnje je vrijeme da neko preuzme krivičnu odgovornost za nerealizaciju ovog projekta”, poručila je ona.
Kovačević je naglasila da je kulminacija lošeg upravljanja i ekoloških poraza dostignuta kroz najnoviji Zakon o planiranju i izgradnji objekata.
Aleksandar Perović, iz Ekološkog pokreta “Ozon”, upozorio je da sada, možda više nego ikada u prošlosti, prirodnim resursima u Crnoj Gori prijeti trajna devastacija, totalno uništenje, koje bi dovelo do ekosistemske katastrofe a čije bi posledice osjećale mnoge buduće generacije.
“Uzurpacija prostora neplanskom i planskom gradnjom, zagađenje vazduha, okupacija rijeka širom Crne Gore izgrađenim i planiranim mini-hidroelektranama, zašto nema nikakve ekološke i ekonomske logike sa aspekta javnog interesa, degradacija zemljišta najprimitivnijim načinom deponovanja različitih vrsta otpada, devastacija šumskih kompleksa nelegalnom sječom, uništavanje zelenih površina u gradskim zonama, krivolov, samo su neki primjeri koji bi trebalo da nas sve pozovu na akciju. Ako uz to dodamo i insistiranje Vlade na gradnji drugog bloka TE Pljevlja, otvorenu opciju za izgradnju spalionice otpada u Nikšiću, nepravilnosti i kontroverze oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nikšiču i Budvi, otpor mještana Botuna prema takvom postrojenju koji će se graditi za potrebe glavnog grada Podgorice, potpuno je jasno da je Ustavom prepoznat razvojni pravac ekološke države nažalost samo “mrtvo slovo na papiru”, kazao je Perović.
On je istakao da određeni centri moći i njima bliske interesne grupe koriste nezainteresovanost javnosti i izraženu političku krizu pa pokušavaju da prisvoje sve ono što je prirodni resurs društva u cjelini, kako bi profitirali i stekli lične koristi.
Crna Gora je proglašena ekološkom državom odlukom Skupštine, na zasjedanju održanom 20. septembra 1991. godine na Žabljaku. Poslanici tadašnjeg parlamenta usvojili su Deklaraciju o proglašenju Crne Gore za ekološku državu.
MORT: Ostvaren progres
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) kazali su da su tokom proteklih 10 godina naročito intenzivirane aktivnosti koje su kao rezultat imale donošenje propisa usmjerenih na zaštitu i unapređenje životne sredine. To se, po njihovoj ocjeni, ogleda u sve većoj uključenosti civilnog društva u kreiranje politike životne sredine, informisanju građana u ovoj oblasti, podizanju svijesti javnosti u pitanjima očuvanja životne sredine.
“Danas, nakon 26 godina možemo reći da je unaprijeđen dijalog sa susjednim državama budući da životna sredina ne poznaje administrativne granice, dijalog sa civilnim društvom, a u dobroj mjeri kreiran je i normativno pravni okvir u cilju zaštite i unapređenja životne sredine koji je gotovo potpuno usklađen sa pravnom tekovinom EU. Progres koji je ostvaren u odnosu na prošlu godinu odnosi se na proces pristupanja EU u svjetlu činjenice da je Crna G ora u finalnoj fazi usaglašavanja teksta pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 Životna sredina i klimatske promjene sa Evropskom komisijom”, kazali su iz MORT-a.
Izvor: Dan
