Novinari američkog magazina Bloomberg Businessweek intervjuisali su 25. juna bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u golf klubu Mar-a-Lago u Palm Biču na Floridi, dva dana prije prve predsjedničke debate i oko dvije nedjelje prije neuspjelog atentata.

U razgovoru usmjerenom na ekonomiju i globalnu ekonomiju, Trump je govorio o Fedu, inflaciji, smanjenju poreza, carinama, Tajvanu i njegovom odnosu sa rukovodiocima američkih kompanija.

Razgovor su vodili Bloombergovi novinari Nancy Cook i Joshua Green, glavni urednik Mario Parker i urednik Businessweeka Brad Stone. Transkripte razgovora sa Trumpom je uredio Gregory Korte, koji je i provjerio iznete činjenice.

Bloomberg Adria je prevela razgovor sa Trumpom, prilagodila ga i podijelila na tematske dijelove. Kurziv na kraju pasusa označava činjenice.

Novinari su na početku razgovora pitali Trumpa da li misli da je američki predsjednik Joe Biden učinio nešto dobro za ekonomiju i da li će mu odati priznanje. “Volio bih”, uzvratio je Trump i dodao da je sve što Biden radi suprotno od onoga što bi trebalo da se radi.

“Ovaj tip [Joe Biden] je najgori predsjednik u istoriji naše zemlje. On uništava našu zemlju i biće tako dok je tu. Ako on ne odustane, možete da ugasite Businessweek jer neće vrijediti ništa”, rekao je bivši predsjednik. “Čini se da kada imamo dobre rezultate u anketama, tržište raste.” (Prema Bloomberg Economicsu, ne postoji statistička korelacija između nedjeljnog kretanja Trumpovih šansi za pobjedu i indeksa S&P 500 tokom prošle godine.)

Američka centralna banka

Novinari Businessweeka pitali su Trumpa da li bi dozvolio predsjedniku Američke centralne banke (Fed) Jeromeu Powellu da završi svoj mandat ako bude izabran.

“Da, dozvolio bih mu”, rekao je Trump. (Trump je ranije rekao da neće ponovo imenovati Powella nakon što mu istekne mandat, ali je takođe dok je bio predsjednik sve vrijeme sugerisao da bi mogao da otpusti Powella.) “Postoji mnogo dezinformacija o ovome. Imao sam sukobe sa njima, ali bih ga pustio da odsluži svoj mandat. Sada moramo da zadržimo kamate na mjestu dok se ekonomija ne oporavi.”

Upitan je i da li smatra da bi snižavanje kamata trebalo da sačeka poslije izbora.

“Kamate su veoma veliki trošak ako se ne smanje drugi troškovi srazmjerno kamatama. Imam plan da to nadoknadim smanjenjem potrošnje energije. Ali znate, kamata je na neki način samoporažavajuća jer moramo da plaćamo obveznice koje nas jedu žive”, objasnio je Trump

“Ali kamatne stope su trenutno veoma visoke i teško im je [Fed]. Znam da žele da pokušaju [da smanje kamatne stope], možda će to učiniti prije izbora, iako znaju da ne bi trebalo to da urade”, dodao je Trump.

Novinari su ga pitali šta bi uradio da podstakne Fed da brže smanji kamatne stope ako bude ponovo izabran.

“Morate da smanjite druge troškove jer ne možemo da trpimo inflaciju. Ali postoji još nešto što bismo mogli da uradimo sa kamatama”, uzvratio je Trump, počevši da govori o ilegalnoj migraciji.

“Jedna od stvari koja se dešava je da milion ljudi koji dolaze u zemlju koštaju mnogo novca. Kažu da ih ima 16 ili 17 miliona, drugi kažu da ih ima devet ili deset miliona.” (Američka carinska i granična zaštita prijavila je deset miliona prelazaka južne granice SAD od početka Bidenove administracije. Taj broj ne uključuje granične prelaze koji izbjegavaju sprovođenje zakona, ali udvostručuje one koji prelaze granicu više puta.)

“Doći do novca je veoma teško”, rekao je Trump. “Kada smo imali kamatu na hipoteku od 2,6 odsto, ljudi su kupovali mnogo kuća. Sada je devet ili deset odsto.” (Prosječna kamatna stopa za hipoteku sa fiksnom kamatnom stopom od 30 godina bila je 25. juna 7,25 odsto, prema Bankrati.)

Inflacija

Visoka inflacija je politički povrijedila Bidena, rekli su novinari Businessweeka i pitali predsjedničkog kandidata šta bi uradio drugačije.

“Povećana inflacija je uzrokovana povećanjem cijene energije, a Biden je odmah počeo da smanjuje moju cijenu energije. Spustili smo je na 1,50 dolara [Trump je ovdje govorio o gorivu, tvrdeći da je njegova administracija smanjila cijenu gasa na 1,50 dolara po galonu (3,8 litara)]. (Nacionalni prosjek je dostigao rekordno nizak nivo od 1,77 dolara po galonu goriva tokom pandemije, prema Američkom udruženju za automobile.)

“Kada je Biden ušao, počeo je da smanjuje količinu [bušenja]. Otarasio se Anvara. [Republikanci su željeli da dozvole bušenje nafte u Arktičkom nacionalnom rezervatu divljih životinja (Anvar)] Predsjednik Ronald Reagan je to želio – to je bio njegov najveći san jer bi sposobnost Anvara mogla biti veća od sposobnosti Saudijske Arabije”, rekao je Trump. (Prema procjenama vlade i industrije, Saudijska Arabija ima više od 260 milijardi barela dokazanih rezervi nafte. Sjeverna padina Aljaske ima oko deset milijardi. Ali najveća dnevna proizvodnja u Anvaru mogla bi da bude oko 1,4 miliona barela dnevno.)

“Bilo je strašno što je Biden okončao projekat Anvar”, rekao je Trump. “Za razliku od Bidena, ja sam smanjio sve propise i više nego bilo koji predsjednik u istoriji i smanjio poreze. S mojom administracijom dobili smo ogromna smanjenja poreza i podsticaja. Ljudi su bili uzbuđeni zbog toga.”

“Kao što sam ranije rekao, berza pod mojom administracijom bila je mnogo veća nego prije pandemije ili kineskog virusa, ili kovida, ili kako god hoćete da ga nazovete”, nastavio je bivši predsjednik. (Indeks S&P 500 je bio na najvišim nivoima svih vremena od 3.851 kada je Trump napustio funkciju, što je za 13,7 odsto više nego prije pandemije.)

“Uvijek kažem da sam uradio odličan posao, ali nikada nisam dobio priznanje.”

Zakon o smanjenju inflacije (Inflation reduction act – IRA)

Predsjednik Biden je zadržao mnoge tarife koje ste nametnuli Kini, rekli su novinari. “On je promovisao čelik proizveden u Americi i dao milijarde dolara za obnovu američke proizvodnje i energetike. Hoćete li ukinuti cijelu IRA ili samo njene dijelove?” pitali su ga.

“Prije svega, Zakon o smanjenju inflacije, koji nije pravilno imenovan, povećao je inflaciju, a nije je smanjio. Zakon nije imao nikakve veze sa smanjenjem inflacije. On ima mnogo više veze sa novom zelenom prevarom, što zaista jeste”, rekao je Trump. (Nacrt zakona ostaje poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, ali Biden je rekao da žali zbog tog naziva jer se „ne radi toliko o smanjenju inflacije koliko o obezbjeđivanju alternativa kojima stvaramo ekonomski rast“.)

“Moramo da se vratimo osnovama”, rekao je predsjednički kandidat, “potrebna nam je energija po niskim cijenama. Prednost koju imamo u odnosu na skoro svaku zemlju, uključujući i one veoma velike, jeste da imamo više energije nego bilo ko drugi. Vjetar ne radi, jer je to preskupo, vjerujem u solarnu energiju, ali zauzima puno prostora i može se koristiti samo u određenim oblastima gdje sunce sija jako i dosljedno.”

Trump je novinarima tokom intervjua ponudio i koka-kolu. “Ko želi nešto da popije? Malo koka-kole?”, upitao ih je, dodajući da nikada nije vidio vitkog čovjeka da pije dijetalnu kolu. “Šta se dešava sa tim?”

Porezi

Novinari su primijetili da je Trump na nedavnom sastanku sa izvršnim direktorima velikih kompanija rekao da će smanjiti stopu korporativnog poreza sa 21 odsto na 20 odsto, što je samo jedan procentni poen manje.

“To je zato što volim jednostavnost. Volim 20 odsto više. Još više volim 15 odsto, ali mislim da bi to bilo teže postići”, rekao je Trump i dodao da je u vrijeme smanjenja poreskih stopa između njegove administracije ovo mjesto [SAD] počelo da cvjeta.

Carine

Novinari Businessweeka pitali su Trumpa o njegovom prijedlogu za tarife na kinesku robu, napominjući da se većina izvršnih direktora velikih američkih korporacija protivi carinama.

“To je nevjerovatno”, odgovorio je Trump u svom stilu, “da [izvršni rukovodioci] ne žele da grade fabrike u Sjedinjenim Državama”. Trump je takođe rekao da je Kina godinama bila briljantna jer je, prema Trumpovim riječima, ubjeđivala glupe Amerikance da grade u Kini i naplaćivala carine od 100 do 200 odsto. (U 2016. najviša kineska carinska stopa bila je 65 procenata, prema Bloombergovom pregledu podataka Svjetske trgovinske organizacije, sa prosječnom tarifom ponderisanom od 6,2 procenta.)

Kina

“Kao što znate, imamo problema sa valutom“, rekao je bivši predsjednik. „Kada sam bio predsjednik, borio sam se veoma čvrsto i žestoko sa [kineskim] predsjednikom Xi Jinpingom i [bivšim japanskim premijerom] Shinzom Abeom, koji je fantastičan čovjek.

Trump vidi problem u jakom dolaru s jedne strane i slabom juanu i jenu s druge strane. “Ranije sam se borio protiv njih jer su željeli da valute budu slabe sve vrijeme. Borili su se protiv toga i rekao sam im da ako dodatno oslabe valute, moraću da uvedem carine. Sada je ovaj jaz najveći u posljednjih 38 godina, što je ogroman teret za naše izvozne kompanije.” (Dolar je 1994. dostigao rekordnu vrijednost od 8,7 juana. Sada je 7,3 juana. Tokom Trumpovog mandata, dolar je depresirao 5,5 odsto u odnosu na juan.)

“Primijetio sam da su se [Kinezi] jako borili da svoju valutu održe na niskom nivou.”

Trump je optužio Bidena da ga je Kina podmitila i da nije u stanju da ukine carine jer ogromne količine novca stižu u zemlju. “Učio sam ljude da nas Kina povređuje. Kina je izgradila svoju vojsku novcem koji je uzela od Sjedinjenih Država.”

Novinari su citirali predviđanja ekonomista da će carine od oko 60 odsto na kinesku robu značiti kraj trgovinskih odnosa SAD i Kine. Pitali su ga šta bi to značilo za kompanije kao što su Nvidia, Qualcomm i Apple, koje imaju lance snabdijevanja u Kini?

“Znate, imao sam prijedlog za tarife od 50 odsto i nikada nisam čuo ništa o tarifama od 60 odsto”, rekao je Trump. (Trump je demantovao izvještaj Washington Posta da razmišlja o tarifama od 60 odsto na kinesku robu, rekavši za Fox News: “Ne, rekao bih da bi moglo biti više od toga”.) Tarife čine dvije stvari, nastavio je bivši predsjednik, „ekonomski, fenomenalne su, a drugo odlične su i za pregovore”.

Da li biste dali olakšice ili oslobađanje od carina važnim američkim kompanijama koje podržavaju konkurentnost i vještačku inteligenciju, kao što ste učinili u slučaju Applea, pitali su novinari Trumpa.

“Da, to sam uradio u Appleu, došli su kod mene”, rekao je bivši predsjednik. “Mislim da je Tim Cook [prvi čovjek Applea] veoma dobar biznismen. Drugi bi zaposlili ljude, platili im milione dolara, lobiste i sve ostalo da razgovaraju sa mnom. Pozvao me je i rekao da mu treba pomoć jer su tarife 25 i 50 odsto i uništavaju njihov posao, pitao sam ga zašto, jer ako bi [Apple] izgradio svoje fabrike u SAD, ne bi imali porez.”

“Moramo da ohrabrimo kompanije da grade kod kuće“, rekao je Trump. “Tako smo glupi. Imamo zemlju sa velikom ekonomskom snagom koja je brzo gubi. Gubimo i standard jer zemlje napuštaju dolar. Gledajte, Iran je otišao, Rusija je otišla, Saudijska Arabija sada kaže da će otići u oba smjera, sa Kinom i sa nama.“

“Kina je izgradila svoju vojsku novcem koji je uzela od Sjedinjenih Država.”

Tajvan

Trump je upitan da li će braniti Tajvan od kineske agresije. “Poznajem ljude tamo veoma dobro i veoma ih poštujem”, rekao je, “ali oni su preuzeli oko 100 odsto našeg poslovanja sa čipovima.” (Prema Asocijaciji industrije poluprovodnika, Tajvan proizvodi 92 procenta naprednih mikročipova.)

“Mislim da Tajvan treba da plati našu odbranu jer se ne razlikujemo od osiguravajućeg društva. Tajvan nam ne daje ništa i udaljen je 9.500 milja (15.300 kilometara) od nas. Tajvan je 68 milja (110 kilometara) od Kine. Kina je ogroman komad zemlje koji bi [Tajvan] mogao samo da bombarduje. Ali oni to ne žele da urade jer ne žele da izgube sve ove fabrike čipova”, rekao je Trump.

“Mislim da Tajvan treba da plati našu odbranu jer se mi ne razlikujemo od osiguravajućeg društva.”

“Oni su preuzeli skoro 100 odsto naše industrije čipova. To je zato što su državu (SAD) vodili glupi ljudi. Ovo nikada ne bi trebalo dozvoliti. Sada im dajemo milijarde dolara da naprave nove čipove u našoj zemlji, a onda će i one uzeti, drugim riječima, napraviće ih, a onda će ih vratiti u svoju zemlju.”

Rat u Ukrajini

“Svijet je veoma velikoj opasnosti. Zapravo sam zabrinut za ovih pet mjeseci [do izbora]. Mislim da bi moglo da dođe do Trećeg svjetskog rata. Ovaj čovjek [Joe Biden] krajnje je nesposoban, a njegovi ljudi su fašisti, ali nemaju pojma šta rade, pa zapamtite ovo: nisam imao rat, nisam imao mira, nisam imao problema”, rekao je bivši predsjednik.

“S drugim predsjednicima su se poigravali – sa mnom se niko nije poigravao.”

Novinari su pitali Trumpa da li je razmatrao ublažavanje ili ukidanje sankcija Rusiji kao dio sporazuma o okončanju rata u Ukrajini.

“Da”, jasan je bio predsjednički kandidat. “Sa sankcijama primoravamo sve [zemlje] da se udalje od nas, tako da ne volim sankcije. Smatrao sam da su veoma korisne sa Iranom, ali sa Iranom mi sankcije nisu ni bile toliko potrebne.”

Trump je napomenuo i da se odlično slagao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i da tokom njegovog predsjednikovanja nikada nije bilo prijetnje ratom. “[Putin] nikada ne bi ušao u Ukrajinu. Rekao sam mu nikad, nikada ne idi u Ukrajinu”, dodao je on.

“Cijela ta stvar sa Ukrajinom je bila užasna – kada nafta sa 40 dolara po barelu poraste na 100 dolara po barelu, može da dođe do rata”, rekao je Trump, napominjući da Putin nikada ne bi ušao u Ukrajinu da je cijena nafte bila 40 dolara po barelu. “Rat je u velikoj mjeri izazvao rast cijena. U jednom slučaju želite da imate niske cijene energenata, a u drugom želite da prekinete rat, ali ne možete da ga završite na sto dolara po barelu, jer po toj cijeni podsticaji za okončanje rata nisu veliki”, dodao je on.

Električni automobili

“Nemam ništa protiv električnih vozila i mislim da su odlična”, rekao je Trump, “ali ne možete imati 100 odsto električne automobile. Oni poručuju [sadašnja administracija Joe Bidena] automobilskim kompanijama da nastave da proizvode automobile. Do kraja 2030. žele da imaju 50 odsto električnih automobila, a do 2032. znatno više, mislim 75 odsto”. (Cilj Bidenove administracije je da do 2030. godine 50 odsto novih vozila bude električno. Američka agencija za zaštitu životne sredine usvojila je standarde za emisiju gasova koji zahtijevaju da 56 odsto automobila prodatih 2032. godine bude električno.)

“Ovo nije izvodljivo i održivo – pritom, daju i ogromne iznose subvencija za koje niko ne zna. Riječ je o jednom trilionu dolara”, nastavio je on. (Goldman Sachs u svom izvještaju navodi da su troškovi svih subvencija prema Zakonu o smanjenju inflacije, ne samo za električna vozila, 1,2 milijarde dolara.)

“Sada imamo stotine hiljada električnih automobila koji se ne prodaju, ali se auto-kompanije ne žale, jer dobijaju subvencije kakve do sada nisu vidjeli”, rekao je bivši predsjednik.

Izvor: Bloomberg Adria