Prinos na aktivu srpskih banaka kretao se iznad prosjeka regiona i Europske unije u 2023. godini, prinos na kapital bio je iznad EU prosjeka, dok su domaće banke ponovo bile ispred EU i regiona kada je riječ o udjelu kamatne marže u odnosu na bruto kapital, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) u okviru Godišnjeg izvještaja o financijskoj stabilnosti.
Prošle godine je, podsjećanja radi, neto dobit domaćih banaka iznosila 122,2 milijarde dinara, odnosno više od milijardu eura, a neto prihod od kamata uvećan je za 52 posto u odnosu na 2022. i iznosio je 227,6 milijardi dinara.
U osvrtu pod nazivom „Profitabilnost bankarskog sektora Srbije, regiona i EU“, analitičari NBS opisali su kontekst u kome je tokom 2023. godine većina europskih banaka u svoje poslovne knjige upisala visoke, pa i rekordne profite, a ključan je bio efekt rasta kamatnih stopa, uz očuvanje kvaliteta aktive u postpandemijskom periodu i manji uticaj inflacije na operativne troškove poslovanja.
Povećanje kamatnih stopa centralnih banaka, kako su istakli autori analize NBS, odrazilo se na podizanje aktivnih i u manjoj mjeri pasivnih kamatnih stopa banaka.
„Visoka likvidnost na bankarskom tržištu u većini europskih zemalja uslovila je situaciju u kojoj bankama nisu bili potrebni dodatni izvori financiranja, zbog čega banke nisu morale u znatnoj mjeri da povećaju kamatne stope na depozite kako bi privukle nova sredstva. Posljedično, ovaj trend je doveo do rasta kamatnih marži, čime je povećan osnovni prihod financijskog sektora, odnosno neto prihod od kamata. U zemljama u kojima preovladavaju krediti sa varijabilnom kamatnom stopom rast kamatnih stopa omogućio je bankama da ostvare veće prihode i po osnovu postojećih, a ne samo po osnovu novoodobrenih kredita“, objasnili su u osvrtu.
Prema podacima koje su objavili, od 2021. godine prinos na aktivu domaćih banaka kretao se oko prosjeka regiona, a iznad prosjeka zemalja EU, dok je u posljednje dvije godine vrijednost ovog pokazatelja bila blago iznad prosjeka regiona, dok se prinos na kapital od 2017. godine kretao ispod prosječne vrijednosti ovog pokazatelja u zemljama regiona, ali je bio iznad prosjeka zemalja EU.
U Osvrtu se također ukazuje da su pokazatelji profitabilnosti potvrdili uspješno poslovanje bankarskog sektora u Srbiji, regionu i EU, uz napomenu da su se prinos na aktivu i prinos na kapital u većoj mjeri povećali u zemljama regiona nego u Srbiji, dok je u našoj zemlji pokazatelj kamatne marže u odnosu na bruto dobitak na kraju 2023. godine imao nešto veće vrijednosti nego u regionu.
„U uslovima povišene inflacije i troškova života, kao i usporavanja privrednog rasta, veoma visoka profitabilnost navela je regulatore nekih zemalja da od banaka zahtijevaju zadržavanje dijela dobiti dodatnim zahtjevima za kapitalom. Povećanje tih zahtjeva bilo je olakšano zahvaljujući visokoj profitabilnosti banaka i adekvatnim kapitalnim rezervama“, podsjetili su autori te analize.
Njihova prognoza, međutim, nije tako optimistična kao rezultati iz 2023. godine.
„S obzirom na to da se globalna inflacija smanjuje, može se očekivati da će vodeće centralne banke ublažavati svoje monetarne politike, što bi moglo rezultirati smanjenjem profitabilnosti banaka u narednom periodu u odnosu na visoku profitabilnost zabilježenu tokom 2023. godine“, ukazali su autori Osvrta u okviru Godišnjeg izvještaja NBS o financijskoj stabilnosti.
Izvor: Biznis.rs
