Vlada Crne Gore dostavila je medijima odgovore premijera Milojka Spajića na poslanička pitanja. Vladislav Bojović iz Kluba poslanika ZBCG (Demokratska narodna partija), pitao je Spajića: u  kojoj fazi je priprema izgradnje druge i treće dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.”

Odgovor Spajića u nastavku prenosimo integralno:

“U Crnoj Gori se decenijama pričalo o velikim infrastrukturnim projektima, posebno za unapređenje saobraćajne infrastrukture, međutim gotovo sve se svelo samo na priču, uprkos tome što bez dobre saobraćajne povezanosti nema ravnomjernog razvoja, ali ni ukupnog napretka privrede.

Situacija na Sjeveru najbolja je potvrda da je izgradnja puteva morala da bude i ranije prioritet, ali je uprkos tome od velikih projekata započet samo auto-put Bar – Boljare i prioritetna dionica do Mateševa praktično jedino na čemu se konkretno radilo. Za početak izvođenja radova na nekom velikom projektu, potrebno je ispuniti niz koraka, a do mandata 44. Vlade, gotovo da nijedan korak, sem za pomenutu dionicu, nije realizovan.

Zato je to jedan od ključnih pioriteta upravo realizacija strateških ciljeva, koji će omogućiti privredni napredak i dodatan turistički razvoj i na kraju obezbijediti građanima Sjevera šansu da valorizuju potencijale, kako bi dostigli nivo razvijenosti ostatka Crne Gore. Da ne bi isprazno pričali, odmah smo prešli na djela. Tako je u cilju kontinuiteta u izgradnji auto-puta Bar-Boljare, ova Vlada je obezbijedila podršku EK i EBRD-a, u vidu bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za dionicu Mateševo – Andrijevica.

U saradnji sa EBRD-ijem u aprilu je objavljen pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju pomenute dionice, na koji se prijavilo pet kompanija i tri konzorcijuma, i u toku je analiza pristiglih ponuda, nakon čega će se raspisati druga faza za dostavljanje ponuda i izbor izvođača radova. U međuvremenu će se zaključiti Ugovor o kreditu kao i Ugovor o bespovratnim sredstvima, koje smo osigurali zahvaljujući izuzetno intenzivnom radu i komunikaciji sa evropskim partnerima.

Početak radova na drugoj dionici, nikako ne zadovoljava naše ambicije, jer želimo da do 2030. razvijemo mrežu ključnih saobraćajnica i u tom kontekstu realizacija projekta izgradnje III dionice – Andrijevica-Boljare vrlo je važna. U tom cilju pokrenut je postupak izbora projektanta za izradu idejnog projekta, nakon čega će se pristupiti ugovaranju izgradnje ovog dijela auto-puta. Planirana dužina iznosi oko 50 km, a procijenjena vrijednost izrade je oko 880 miliona eura.

S obzirom na to da se puna funkcionalnost ove dionice stvara završetkom izgradnje auto-puta od Požege do granice sa Crnom Gorom, na teritoriji Republike Srbije, planirano je intenziviranje saradnja sa kolegama iz Srbije kako bi se izgradnja ovih dionica realizovala na optimalan način – na korist obje države.

Napominjem da je Monteput pokrenuo tenderska procedura za izradu idejnih rješenja i projekata za brojne druge saobraćajnice, što najbolje svjedoči o posvećenosti da radimo na spajanju Crne Gore i u najkraćem roku počnemo sa izvođenjem radova brojnih velikih, a strateški važnih saobraćajnih projekata.

Pored realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, u kontinuitetu se radi i na razvoju, izgradnji i rekonstrukciji magistralnih i regionalnih puteva na sjeveru države. Tako je u ovoj godini planirano da se izgradi, ili započne sa izgradnjom 230 km magistralnih i regionalnih puteva, od toga 120 km u sjevernom dijelu.

U mandatu ove Vlade završena je rekonstrukcija puteva Rožaje-Špiljane i Lubnice-Jezerine. Dva putna pravca, koja su od velikog značaja za ekonomski razvoj sjevero-istočnog dijela Crne Gore. Međutim, to je tek početak. Do kraja godine očekujemo izbor izvođača radova za rekonstrukciju puta Bijelo Polje-Dobrakovo, dužine 10,5 km, procijenjene vrijednosti 11 miliona eura. Završetkom ovog projekta uz finiširanje radova na sanaciji klizišta Dobrakovo, a čiji radovi su u toku, imaćamo potpuno rekonstruisan ovaj putni pravac.

Isto tako do kraja godine planiramo sprovođenje tenderske procedure za izbor izvođača radova za rekonstrukciju puta Berane-Rožaje, dužine 31 km, procijenjene vrijednosti 30 miliona eura bez PDV-a, kao i puta Petnjica-Bioče dužine devet km, procijenjene vrijednosti 11,4 miliona eura, čijom rekonstrukcijom će se postojeći put preko Berana do Bijelog Polja, sa 54 km skratiti na 33 km.

Do kraja 2024. planirano je i raspisivanje novog javnog poziva za izbor izvođača radova za završetak obilaznice Rožaje, procijenjene vrijednosti osam miliona eura, raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača za rekonstrukciju puta Most Zeleni-Vuča, I faza u dužini od 14 km, procijenjene vrijednosti 15,6 miliona eura, kao i za rekonstrukciju puta Rožaje-Most Zeleni dužine 1,2 km.

Realizacijom gore navedenih projekata, uz završetak rekonstrukcije puta Lepenac-Ribarevina-Berane, koji je u toku, dužine 40 km i vrijednosti 36 miliona eura bez PDV-a, imaćemo potpuno rekonstruisanu mrežu magistralnih i regionalnih puteva u ovom dijelu države.

Takođe, u toku je rekonstrukcija raskrsnice na ulazu u Plav, čime će se poboljšati protok i bezbjednost saobraćaja. Trenutno se izvode i radovi na sanaciji klizišta „Jabuka“ na regionalnom putu Murino – Bjeluha. U toku je izrada glavnog projekta za dionicu puta Plav -Bogićevica. Po pozitivnoj reviziji ove dionice puta, sprovešće se javna nabavka za izbor izvođača radova.

Očekujemo da u skorije vrijeme izaberemo i izvođača radova za rekonstrukciju puta Andrijevica – Trešnjevik. Završetkom svih radova na ovom putnom pravcu, biće rekonstruisano oko 35% dužine puta od Mateševa do Andrijevice.

Što se tiče opštine Gusinje, u toku je izrada Studije bezbjednosti za put Berane-Gusinje-Grnčar u dužini od 54 km, nakon čega će se uraditi glavni projekat poboljšanja bezbjednosti saobraćaja i nakon toga početi radovi.

Poslije raskida ugovora sa izvođačem radova na izgradnji puta Vrulja-Mijakovići, izabran je novi izvođač (vrijednost oko 7,7 miliona eura) i naredne godine imaćemo ovaj putni pravac u potpunosti završen, čime će se dobiti kvalitetna i bezbjedna veza Pljevalja i Bijelog Polja.

Ova Vlada je kroz Prostorni plan Crne Gore prepoznala povezivanje sjeveroistoka i sjeverozapada države preko brze saobraćajnice od petlje Crnča (veza autoputa Bar-Boljare) do granice sa Bosnom i Hercegovinom. U toku je postupak izbora projektanta za izradu Idejnog rješenja brze saobraćajnice Crnča – Pljevlja – Goražde. Ova saobraćajnica bi povezivala auto-put Bar-Boljare sa koridorom Vc u BiH i omogućila vezu Pljevalja sa državama regiona.

Podatak da se u izgradnju 120 kilometara putne infrastrukture na sjeveru Crne Gore, bez auto-puta i brze saobraćajnice, planira uložiti oko 130 miliona eura, je dokaz odlučnosti Vlade da se konačno intenzivira razvoj sjevera Crne Gore. Želimo da unaprijedimo kvalitet života svih naših građana i damo, decenijama zapostavljenom dijelu zemlje novu šansu.”