Njemačko ministarstvo spoljnih poslova je u prvih 6 mjeseci ove godine izdalo više od 80.000 radnih viza. Oko polovine njih (skoro 40.000) su za kvalifikovane radnike, saznala je agencija dpa iz Ministarstva. U istom razdoblju prošle godine ljudima sa nekom kvalifikacijom je izdato 37.000 viza. A u cijeloj 2023. je izdato 157.000 radnih viza, od toga 79.000 kvalifikovanim radnicima.

Sakupljanje bodova za kartu šanse

Takozvana karta šansi, koja je uvedena prvog juna ove godine, još nije zaživjela. Do sada je izdato nešto manje od 200 viza na toj osnovi. Uslovi za kartu šansi: stručno obrazovanje priznato u državi porijekla, najmanje dvogodišnja strukovno obrazovanje ili odgovarajuća visokoškolska diploma te znanje njemačkog ili engleskog jezika. S obzirom na nivo znanja jezika, radno iskustvo, starosnu dob i vezu s Njemačkom, zainteresovani dobijaju bodove. Ko skupi dovoljno bodova može u Njemačku i ima godinu dana vremena za traženje stalnog zaposlenja. Moguće je produženje na dvije godine.

Rad bez prethodnog postupka priznavanja diplome

Njemačka od 2020. ima zakon za doseljavanje stručne radne snage. U novembru je 2023. na snagu je stupio prvi dio reforme tog zakona koji je dogovorila vladajuća koalicija SPD, Zelenih i liberala. Taj dio je obuhvatao prije svega olakšice kod tzv. „Plave karte EU”, te kod priznavanja stručne kvalifikacije.

Od marta stručna radna snaga može doći u Njemačku i da počne da radi bez prethodnog postupka priznavanja diplome. Oni dakle ne moraju dokazati obrazovanje koje je priznato u Njemačkoj, ali poslodavac im mora osigurati godišnju platu od 40.770 evra bruto, odnosno u zanimanjima kod kojih postoje kolektivni ugovori poslodavac se mora držati toga kolektivnog ugovora.

Osim toga od 1. juna ove godine za osobe iz zemalja Zapadnog Balkana postoje dodatne mogućnosti dolaska u Njemačku radi zapošljavanja. Unutar EU postoji sloboda odabira zemlje u kojoj će čovjek raditi.

Koliko ljudi dolazi radi posla iz zemalja van EU zavisi od toga koliko je komplikovano podnošenje zahtjeva za vizu i koliko dugo zainteresovani podnosilac mora čekati na termin u njemačkom konzularnom predstavništvu. Iz Ministarstva kažu da prioritetno obrađuju zahtjeve za zaposlenje stručne radne snage u Njemačkoj. A do 1. januara 2025. sistem za dodjelu viza bi trebalo da bude potpuno digitalizovan.

Molitva za kulturu dobrodošlice

Jasno je da nedostatak stručne radne snage predstavlja jedan od najvećih ekonomskih rizika u Njemačkoj. Vodeća udruženja njemačke privrede stoga smatraju da je neophodna kultura dobrodošlice.

Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK Peter Adrian izjavio je za agenciju dpa: „Poruka mora glasiti: radujemo se što Vas možemo pozdraviti kod nas u Njemačkoj. A za to ima puno mogućnosti. To počinje s dodjelom viza, a završava s obezbjeđivanjem stana i mjesta za djecu u vrtiću, školi, dnevnom boravku.

Tu na brojnim područjima imamo deficita”, kaže Adrian te dodaje da novi zakon o doseljavanju stručne radne snage načelno treba gledati pozitivno: „Ali, on je previše kompkovan. U praktičnoj primjeni zaostajemo. Ne vjerujem da s ovom varijantom možemo dovesti puno stručne radne snage.”

“Zelimo tebe!”

I predsjednik Udruženja nemačke industrije BDI Zigfrid Rusvurm vidi potrebu za poboljšanjem. „Zadaci počinju kod ambasada i konzulata. Svi poznaju američki plakat ‘We want you!’ (Hoćemo te!). I mi moramo tako razmišljati i djelovati. Ta kultura dobrodošlice mora da se sprovodi do opštinskog ili okružnog ureda za strance.”

To mora uključivati ​​i praktična pitanja, kaže šef BDI. „Moj omiljeni primjer je: mogu li registrovati auto u svojoj okružnoj kancelariji ako ne govorim njemački? Ima li neko ko radi ovu standardnu ​​proceduru na engleskom? To su banalnosti. Ali oni neobično pomažu ljudima koji započnu život u drugoj zemlji. U cijelom tom lancu još mnogo toga treba uraditi.”

Izvor: DW/DPA