Krediti u Hrvatskoj trenutno su najpovoljniji u dvije posljednje decenije, jer kamate nikad nisu bile niže. Usprkos tome što mnogi finansijski analitičari već pet godina redovno najavljuju “kraj jeftinog zaduživanja i skok kamata”, život ide posve drugim smjerom, prenosi SEEbiz.
Dolazak crnih dana se odgađa, a bankari neprekidno poboljšavaju uslove za dužnike, bilo da je riječ o državi, poduzećima ili građanima. Štaviše, bankari ne isključuju mogućnost boljih dana za kreditiranje, dok su analitičari RBA juče upozorili i na mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga države.
“Razdoblje niskih kamata može potrajati sljedećih godinu dana do dvije, procijenila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u najnovijem saopštenju. Razlog tome je ekonomski oporavak u Evropskoj uniji i Hrvatskoj, kao i prošlonedjeljna najava Evropske centralne banke (ESB) da će zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca, kažu u Udruzi”, piše Novi list.
Naime, ECB će nastaviti svakog mjeseca da ubrizgava injekciju od 60 milijardi eura u finansijski krvotok, usprkos stalnim pritiscima iz Njemačke da prekine to nezapamćeno štampanje novca. U prošle dvije godine ECB je evropsko tržište novca poplavio s 2.000 milijardi eura, što je doprinijelo povećanju potražnje i ekonomskom oporavku na kontinentu, ali je izazvalo i mjehure na barzama.
“To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inostranstva na rast kamatnih stopa na kredite, te će njihovo kretanje ponajprije zavisiti od ekonomskih izgleda u zemlji i cijeni domaćeg izvora finansiranja odnosno depozita”, objašnjavaju u HUB-u.
Da je cijena novca u Hrvatskoj pala nezamapćeno nisko, pokazuje podatak HUB-a prema kojem banke trenutno odobravaju nove stambene kredite uz prosječne kamate od 4,16 posto. To je barem upola niža cijena nego prije 15 godina. Još 2012. godine isti su se krediti odobravali uz više od 6 posto kamata. Sada se potrošački krediti odobravaju uz prosječnih 6,57 posto, prema podacima za drugo tromjesečje. Najskuplje je zaduživanje putem kreditnih kartica, gdje prosječne kamate sada iznose 9 posto.
Međutim, navale građana na banke nema. To priznaju i bankari, iako HUB primjećuje da se nakon šest-sedam godina krize, koja je bila obilježena kreditnom sušom, u Hrvatskoj naslućuje oporavak kreditiranja ne samo stanovništva, nego i preduzeća. Analitičari Raiffeisen banke u redovnim izvještajima upozoravaju da se kreditni bum, kakav je u Hrvatskoj vladao prije krize, danas vjerovatno neće ponoviti. Država, preduzeća i građani ušli su u krizu prezaduženi, pa im je još uvijek najčešća briga kako se riješiti kreditnog tereta, a ne kako stvarati novi – usprkos ekonomskopm oporavku.
Izvor: SEEbiz
